BiH već duži niz godina bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima
Vijeće ministara BiH usvojio je Analizu trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za period 2017. – 2019. godine te zadužio Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa da nastavi pratiti stanje u ovoj oblasti i o tome jednom godišnje izvijesti Vijeće ministara.
Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu 2017. - 2019. godina karakterizirao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti. To je posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske, s obzirom na pad vrijednosti turske lire, što je bh. proizvode učinilo skupljim i manje konkurentnim. Također, na smanjenje izvoza uticala je odluka vlasti u Prištini o uvođenju zaštitne mjere, odnosno carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100% carine na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode iz BiH.
Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u BiH, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao trend smanjenja, a vrijednost uvoza je varirala. Ipak, deficit je ostao visok i još uvijek nije manji od dvije milijarde KM.
Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio je 2,4 milijarde KM i veći je za 6 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso.
Što se tiče trgovinskih partnera, najznačajniji je i dalje Evropska unija s obzirom na to da je oko 38 posto izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36 posto je plasirano na tržište CEFTA, u Tursku 16 posto, u EFTA-u 2 posto i zemlje ostatka svijeta 8 posto.
Na tržište BiH najviše se plasiraju poljoprivredno-prehrambeni proizvodi porijeklom iz EU, i to oko 55 posto, iz zemalja CEFTA-e 29 posto, Turske oko 3 posto, EFTA-e 0,2 posto i ostatka svijeta 13 posto.
Vijeće ministara BiH usvojio je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, koju je pripremilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.
Ukupna vanjskotrgovinska razmjena BiH u 2019. godini iznosila je 30,99 milijardi KM, od čega je vrijednost izvezene robe bila 11,49 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe 19,50 milijardi KM, što je rezultiralo trgovinskim deficitom od 8,01 milijardi KM. Trgovinski deficit bilježi rast od 8,6% u odnosu na prethodnu godinu.
Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene u 2019. godini bile su njeno ukupno smanjenje od 0,6%, pad izvoza (3,4%), rast uvoza (1,2%) te pad stope pokrivenosti uvoza izvozom za 2,8%.
Europska unija je i dalje glavni vanjskotrgovinski partner BiH i u ukupnom obimu robne razmjene sudjeluje sa 66%. Slijede zemlje CEFTA-e s 14%, a ostale zemlje sudjeluje s 20%.
Od ukupnog bh. izvoza, na zemlje EU se odnosi 73%, a uvoz iz zemalja EU sudjeluje sa 62% u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u zemlje CEFTA-e sudjeluje sa 17% u ukupnom bh. izvozu, a uvoz iz zemalja CEFTA-e sudjeluje s 12% u ukupnom bh. uvozu.
Izvoz u ostale zemlje ostvaruje sudjelovanje od 10% u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ovih zemalja u ukupnom bh. uvozu sudjeluje s 26%.
Od glavnih trgovinskih partnera, najveću pokrivenost uvoza izvozom BiH ima sa Austrijom (151%), Slovenijom (111%), Njemačkom (72%), Hrvatskom (69%), Francuskom (62%), Srbijom (61%), te Italijom (56%), zaključeno je na danapnjoj sjednici Vijeća ministara BiH.
