BiH u turizmu između Gambije i Zimbabvea, bolji smo samo od ratom zahvaćenih država

Na svjetskoj ljestvici konkurentnosti turizma, prema istraživanju Svjetskog ekonomskog foruma (World Economic Forum) za 2017. godinu, Bosna i Hercegovina dobila je poražavajućih 3,12 bodova, koji su je stavili na 113. mjesto od ukupno 136 zemalja širom svijeta.

Na ljestvici smo izmedu Gambije i Zimbabvea, konkurentniji smo jedino od zemalja trećeg svijeta i ratom zahvaćenih područja. Ono što je možda i najporaznija činjenica je da je BiH najgore plasirana europska zemlja. Gore čak i od Albanije, koja je za 15 mjesta bolje pozicionirana, pišu Nezavisne novine.

Najbolniju točku u BiH predstavljaju avio-infrastruktura te poslovno okruženje, koji su dobili najnižu ocjenu od svih parametara koji su uzeti u obzir. Avio-prometj, prema istraživanju, je u rangu zemalja kao što su Mali, Benin i Uganda. Nešto malo bolje, ali opet veoma nisko na ljestvici kada je BiH u pitanju je i otvorenost prema svijetu, ali i kulturno-povijesno i prirodno nasljeđe kojim zemlja raspolaže.

Ako je za utjehu, BiH je najbolju ocjenu dobila na stavci zdravlje i higijena, i tu čak parira SAD-u, Velikoj Britaniji, Novom Zelandu i Irskoj. Prvo mjesto dijeli po stavkama opasnost od HiV-a, prisutnost rent-a-car kuća, te pokrivenost mobilnom mrežom.

Bh. turistički radnici jednoglasno smatraju da se nema šta prigovoriti ocjeni koju je država dobila, a da se za to može zahvaliti neulaganju u turizam.

"To je neko realno stanje u bh. turizmu. Ono s čime se ne bih složio je kvaliteta prirodnog nasljeđa, ono što mi imamo mnoge druge zemlje mogu sanjati, ali s druge strane ti resursi nisu uređeni. To, ipak, može biti i dobro, jer ljudi danas traže netaknutu prirodu, naravno i takva mjesta moraju imati infrastrukturu, što kod nas nije slučaj", kazao je Nezavisnim Ostoja Barašin, direktor Turističke organizacije Banja Luka

Barašin kaže da se u BiH, nažalost, mnogo očekuje od turizma, ali mu se ništa ne daje.

"Na razini države nemamo nikakvu strategiju, entitetska ministarstva stvaraju neku pozitivnu sredinu, ali sredstva koja izdvajaju za turizam su više nego simbolična", kaže on i dodaje da je značajan problem za Republiku Srpsku što u Federaciji BiH nemaju partnera s kojim bi mogli dogovarati zajedničke projekte, jer, kako kaže, turisti iz udaljene zemlje ne dolaze u grad, pa ni državu čak, nego u regiju, a BiH tu nije konkuretna.

"Svaki turist koji dođe na našim cestama može svašta doživjeti, zračne luke, pogotovo banjalučki, ne treba ni komentirati. Jedini dobar resurs u BiH su ljudi, ali to nije dovoljno", ističe Barašin.

Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice Mostar, smatra da su ovako loši rezultati posljedica zbivanja iz prošlosti.

"Ipak, stanje se mijenja, vjerujem da smo prije nekoliko godina bili i zadnji. Prvo što trebamo uraditi da bi se situacija promijenila je stvoriti državu koja funkcionira, pa entitete koji rade svoj posao i tako sve do lokalne zajednice", kaže on za Nezavisne novine.

Turistički radnici mahom ističu kako je dodatni problem to što je prvi uvjet dolaska u zemlju dobar imidž, koji BiH nema.

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da BiH nema sposobnost detektirati potencijal ni stručne ljude koji bi digli turizam.

"Turizam je veliki potencijal, ali mi nemamo kadar koji bi to pokrenuo, počevši od turističkih organizacija do nadležnih ministarstava. Nije to isto kao što je bilo u bivšoj Jugoslaviji. Danas se u svijetu traže novi ambijenti, dobra usluga u vidu hrane, atraktivnosti kao što su slapovi u Jajcu, Janjske otoke i slično. Mi imamo banju Mlječanicu koja je jedan od tri centra za liječenje psorijaze, banju Laktaši, planine, ali što vrijedi", kaže Pavlović za Nezavisne.

Prema WEF-ovoj računici, u 2016. BiH je posjetio 678.271 turista, od čega je zarađeno 660 milijuna američkih dolara.