BiH u inozemstvu uložila 36 milijuna $

Kompanije iz BiH su prošle godine u inozemstvu investirale 36 milijuna dolara, po čemu smo jedna od vodećih zemalja u regiji, podaci su Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD).

U izvještaju o investicijama u svijetu za 2013. godinu, BiH je po visini lanjskih direktnih investicija u inozemstvu smještena na 94. mjesto od ukupno 190 rangiranih zemalja.

Promatrajući zemlje iz jugoistočne Europe, ispred BiH je samo Srbija sa prošlogodišnjim ulaganjem van zemlje u iznosu od 54 milijuna dolara (85. mjesto na globalnoj listi).

Iza nas su Crna Gora sa ino-ulaganjem od 27 milijuna dolara (96. u svijetu), Albanija sa 23 milijuna (98) i samoproglašena država Kosovo sa 20 milijuna (99). Makedonija i Hrvatska istovremeno čak bilježe povlačenje investicija u svoju zemlju u iznosu od osam, odnosno 99 milijuna dolara pa su smještene na izrazito nisku 167, odnosno 182. poziciju.

Dosta drugačija slika se dobije kada se promatraju ukupne bruto investicije država u inozemstvu u razdoblju od 1990. do 2012. godine. Naime, bh. kompanije su u tom razdoblju van zemlje uložile 286 milijuna dolara, po čemu se BiH nalazi na 117. mjestu u svijetu.

Kako prenosi site Makroekonomija.org, od zemalja naše regije ubjedljivo najviše stranih investicija imale su Hrvatska (4,5 milijardi dolara), koju slijede Srbija (2,2 milijarde) i Crna Gora (414 milijuna).

Manje ukupnih ino-ulaganja od BiH među europskim zemljama zabilježile su samo Albanija sa 206 milijuna dolara, samoproglašena država Kosovo 155 milijuna, Moldavija 108 milijuna i Makedonija sa 105 milijuna dolara.

Domaći ekonomisti kažu da bh. gospodarstvo nema kapaciteta za velike investicije u inozemstvu. Ističu da BiH, za razliku od drugih zemalja u okruženju, nema jake domaće banke i tržne centre preko kojih će širiti poslove i oplođivati strana ulaganja.

"Prošlogodišnje investicije od 36 milijuna dolara nisu ništa posebno. Bilo bi zanimljivo vidjeti koja je struktura tih ulaganja, odnosno da li su u financijskom ili realnom sektoru. Ako su u financijskom sektoru, to mogu biti neka manja ulaganja banaka i investicionih fondova, a u realnom osnivački kapital u formiranje firmi, poput 'Energoinvesta' na arapskom tržištu i 'Bosnalijeka' u Rusiji", kaže Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli.

On ističe da je BiH poslije rata uništila većinu velikih gospodarskih ustava, poput UNIS-a, "Šipada" i "Čajavca", zbog čega se više i ne mogu očekivati značajni inostrani projekti.

"Javna poduzeća ne vrše ulogu u svojoj zemlji, a kamoli da investiraju vani, dok se od malih i srednjih poduzeća ne mogu očekivati veliki rezultati koji bi pogurali bh. ekonomiju", smatra Kešetović.