BiH se mora uvezati u mrežu europskih prometnih koridora

Bosne i Hercegovina imat će brojne koristi od procesa približavanja Europskoj uniji, između ostalog i u poboljšanju kvalitete i sigurnosti prijevoza. To se odnosi na sve vrste prijevoza - zračnog, cestovnog, riječnog, željezničkog...

Europski ciljevi kada je riječ o prijevozu ljudi i roba je da on bude siguran, brz i jeftin. Osim toga, veoma je važna maksimalna moguća ušteda energije, odnosno energetska efikasnost, te smanjenja zagađenja okoliša.

Posebno poglavlje

Za ostvaranje ovih ciljeva institucije Euopske unije te zemalja članica ulažu mnogo truda i novca, a kvaliteta i sigurnost prometa konstantno se poboljšava. Koliko je ova oblast važna za Europsku uniju, pokazuje činjenica da je jedno poglavlje (četrnaesto) u pregovorima o pristupanju EU posvećeno isključivo prijevoznoj politici.

Jedan od najznačajnih projekata u tom smislu je koridor 5C kroz BiH, koji je dio međunarodnog koridora 5, koji prolazi kroz nekoliko Europskih zemalja i dio je ukupne mreže koridora Europske unije. Njegovom izgradnjom, BiH će se, preko Hrvatske i Mađarske, povezati sa ostatkom Starog kontinenta.

Drugi cestovni koridor koji će služiti istoj svrsi, te koji je jednako važan je jadransko-jonska autocesta, koja se kroz BiH uskoro treba početi graditi.

Jedna od oblasti u kojima BiH najviše zaostaje svakako je željeznički promet. Pruge u BiH moraju biti temeljno renovirane kako bi se omogućila brzina i sigurnost prijevoza poput onih u zemljama zapadne i centralne Europe.

Na primjer, BiH je prije nekoliko godina napravila devet garnitura najmodernijih "talgo" vlakova koji nikada nisu pušteni u promet zbog loše željezničke infrastrukture.

Kada je riječ o zračnom prometu, važno je istaknuti da je internet-stranica koja rangira aviokompanije prema sigurnosti, "AirlineRatings.com" bh. nacionalnom prijevozniku "BH Airlinesu" dodijelila najveću ocjenu - sedam. U obzir su uzeti ne samo sigurnost prijevoznika već i standardi koje je država uvela u ovoj oblasti.

Na kraju, BiH je sa ostalim dijelovima regije i Europe povezana i riječnim te morskim putem. Plovnim putem rijeke Save BiH je povezana s Dunavom, a preko njega sa zemljama centralne Europe, koje ovu rijeku koriste za prijevoz iz industrijskih i turističkih razloga.

Ukupni razvoj

Inače, Euopska unija nedavno je usvojila politiku iz ove oblasti koja, između ostalog, podrazumijeva kreiranje mreže prijevoznih koridora, a ne fokusiranje na izolirane projekte. To podrazumijeva da se svakao prometnica projektira i gradi u skladu s utvrđenom strategijom ukupnog razvoja prometa. To, također, znači da će i BiH morati usklađivati krupnije infrastrukturne projekta sa europskom strategijom.

Strategijom je reguliran prijevoz vlakovima, brodovima, avionima, kamionima i automobilima, a cilj je da se omogući prometovanje na siguran način i bez tehničkih problema. Primjera radi, do 2030. godine željeznička mreža će biti opremljena sa signalnim sustavom, koji će omogućavati jednostavne i sigurne prekogranične operacije.

U Europskoj uniji će biti kreirana takozvana osnovna mreža prijevoznih koridora s ciljem koordiniranog razvoja infrastrukture. Nova politika uključuje pitanja poput prekograničnih projekata, te mogućnost kombiniranja i povezivanja različitih vrsta prijevoza.

BiH, osim izgradnje modernih infrastrukturnih projekata, rekonstrukciji i modernizaciji postojećih kapaciteta te uvođenja visokih standarda iz sigurnosti, mora raditi i na smanjenju zagađenja okoliša. Osim toga, BiH mora svoje zakonodavstvo iz ove oblasi uskladiti s pravnom stečevinom Europske unije.

Konstantno poboljšanje

Europska unija konstantno poboljšava i unapređuje standarde iz oblasti sigurnosti prometovanja i uvodi inovacije. Primjera radi, prema nedavno usvojenom prijedlogu, od 2015. godine će automobili imati uređaje koji će, u slučaju većih prometnih nezgoda i nesreća, automatski slati signal za pomoć.

Takozvani "eCall" sustav će automatski birati broj 112 te uputiti zahtjev za pomoć serivsu, u slučaju da je vozač izgubio svijest ili nije u stanju da se posluži telefonom. Prema procjenama, ova mjera mogla bi spasiti do 2.500 života godišnje.