BiH se zaboravila pridružiti europskim javnim nabavkama medicinske opreme

BiH je iskazala interes za sudjelovanje u zajedničkim javnim nabavkama sa zemljama članicama EU za medicinsku opremu radi borbe protiv korona virusa, ali se nije pridružila javnim nabavkama koje su dosad raspisane, rečeno je "Nezavisnim" u Europskoj komisiji.

Naime, kako nam je objašnjeno u neslužbenom razgovoru, Europska komisija je pozvala zemlje zapadnog Balkana da im se pridruže u nabavci medicinske opreme u borbi protiv virusa korona, kako bi im pomogla da dobiju što kvalitetniju opremu po što povoljnijim cijenama.

Ugovor s drugom članicom

Prvi tender je, kako je objašnjeno, raspisan 17. lipnja ove godine, a rok za prijave istekao je 9. srpnja. BiH se nije pridružila ovom tenderu. U zajedničkom tenderu nalazila su se 24 medicinska proizvoda, svrstana u šest kategorija. U to, kako je pojašnjeno, spadaju nabavka analgetika i kortikosteroida, zatim antibiotika, sredstava za opuštanje mišića, anestetika i sedativa te drugih lijekova.

Pročitajte još

Nova oprema za laboratorije Županijske bolnice u Livnu

Međutim, još nije kasno da se BiH priključi i nabavi barem neke od lijekova i tako pokrije dio svojih potreba, ali s obzirom na to da je istekao rok za prijavu, BiH bi, kako je objašnjeno, prema članu 30. Ugovora o zajedničkim javnim nabavkama mogla da zatraži dio opreme koja se nalazi u nabavljenoj rezervi. Da bi to mogla da učini, potrebno je da se formalno obrati nekoj članici EU i da s njom sklopi ugovor o otkupu dijela opreme sklapanjem posebnog ugovora. Jedini uvjet je da taj ugovor mora da bude u skladu s europskim pravilima o javnim nabavkama.

Također, BiH nije obavezna da sudjeluje u europskim javnim nabavkama, ali ako bi željela da sudjeluje, postoje tri formalna uvjeta. Prvi uvjet predviđa imenovanje predstavnika i zamjenika predstavnika u odboru koji upravlja procesom javnih nabavki, te da obavijesti Europsku komisiju da je sudjelovanje u EU javnim nabavkama usklađeno s domaćim pravilima. U slučaju da domaća pravila nisu usklađena, BiH bi mogla sudjelovati u radu odbora kao posmatrač.

Što se tiče zahtjeva za pomoć, BiH je uputila tri molbe Europskoj komisiji da joj kroz Mehanizam civilne zaštite EU uputi pomoć, a na ove zahtjeve pozitivno su odgovorile Slovenija i Austrija. Međutim, BiH se EU za pomoć u sklopu ovog mehanizma obratila samo u travnju za nabavku respiratora, šatora, opreme za testiranje te ostalu medicinsku opremu. Zašto se BiH nije obraćala i kasnije za pomoć nego je respiratore i drugu opremu nabavljala preko komercijalnih partnera, nije jasno, kao što nije jasno zašto BiH ne bi željela da najkvalitetniju medicinsku opremu dostupnu na tržištu nabavlja po nižim cijenama zajedno s članicama EU. Ostaje činjenica da su, kada je EU najavila da će medicinsku opremu nabavljati samo za svoje članice, pojedini političari u BiH javno kritizirali EU, a kada je EU nakon toga uključila i BiH, nismo se priključili.

Medicinska oprema

Što se tiče javnih nabavki cjepiva, objašnjeno je da BiH još nije uključena u javne nabavki cjepiva jer nije ni moguće raspisati javne nabavke za proizvod koji još nije dostupan na tržištu.

Kada se radi o dijelu javnih nabavki koje se odnose na medicinsku opremu, na stranicama Europske komisije tvrde da je zaključno s srpnjom u njima sudjelovalo između 20 i 26 zemalja članica, u zavisnosti od vrste javnih nabavki.

"Prva tri tendera imaju ukupnu vrijednost 2,9 milijardi eura. Detaljne informacije bit će objavljene u 'Službenom glasniku' kada svi ugovori budu zaključeni", navedeno je, uz napomenu da su prvi ugovori zaključeni još u travnju. 

Kada se radi o javnim nabavkama u EU, zemlje članice su se odlučile na zajedničke javne nabavke zato što se u praksi pokazalo da su na taj način u stanju da dobiju u prosjeku za trećinu povoljnije ponude za robu i usluge nego da idu samostalno. Ako je vjerovati studijama objavljenim na stranicama Europske komisije, 2017. godine zaključeno je oko 250.000 pojedinačnih ugovora za javne nabavke, čija je ukupna vrijednost oko dva biliona eura, odnosno dvije tisuće milijardi eura, ili ukupno 14 posto bruto domaćeg proizvoda EU. Osim toga, u ovoj studiji je istaknuto da je 2017. godine 59 posto svih javnih nabavki obavljeno na osnovu najpovoljnijeg ponuđača, dok je u narednoj stavki kvalitet obavljenog posla ili dobavljene robe bio prvi preduvjet u odnosu na cijenu.