BiH i Hrvatska o Pelješkom mostu: Ko kome više treba

Već gotovo dva desetljeća planovi za gradnju Pelješkog mosta izazivaju oprečne reakcije na relaciji Hrvatska - Bosna i Hercegovina, pa tako i posljednja najava o početku gradnje mosta za šest mjeseci.

Dio bh. stručnjaka tvrdi da Hrvatska nema pravo graditi most, a odgovor hrvatskog resornog ministra je - svi dokumenti su spremni, a u budućnosti će Bosna i Hercegovina više trebati Hrvatsku, nego Hrvatska Bosnu i Hercegovinu.

Gradnja Pelješkog mosta počinje krajem ove ili početkom sljedeće godine, najavljuje hrvatski ministar prometa. Natječaj za izvođače bit će raspisan u posljednjem kvartalu i, što se Hrvatske tiče, nema prepreka da nakon toga gradnja počne. Put je otvoren nakon što je danski konzorcij dostavio studiju izvodljivosti, prenosi Al Jazeera.

Cijena - 200 ili 300 milijuna eura

"U toj studiji je Pelješac kao most analiziran multisektorskom analizom i on je najbolje rješenje. Paralelno s tim, Hrvatske ceste počele su izradu studije utjecaja na okoliš, gdje je, naravno, sukladno dobrosusjedskim odnosima, uključena i Bosna i Hercegovina. I kažem, radi se nivelacija građevinske dozvole", kaže Siniša Hajdaš Dončić, hrvatski ministar prometa.

U sljedeća dva tjedna javno će predstaviti studiju. Do tada ministar o detaljima ne želi govoriti. A upravo su detalji potencijalni problem. Dio bh. stručnjaka tvrdi da bi most koji ne bi ugrožavao međunarodni plovni put i interese Bosne i Hercegovine morao imati plovnu visinu od 60 metara i glavni raspon od 500 metara.

Takvo rješenje ne može koštati manje od 300 milijuna eura, dok je Hrvatska spominjala manje gabarite i cijenu od 200 milijuna eura. Koliki će se postotak financirati iz fondova Europske unije još nije javna informacija.

"Ovdje, spusti li Hrvatska ijedan objekt u more, država Bosna i Hercegovina, preko javnog pravobranitelja, svog državnog, treba prikupiti dokaze, osnovati odvjetnički tim i pokrenuti međunarodnu tužbu u Hagu, tužiti Hrvatsku za jednostrano ponašanje", mišljenja je Ševal Kovačević, sudski vještak za promet i zamjenik predsjednika Pomorskog društva Bosne i Hercegovine.

"Uključujemo Bosnu i Hercegovinu, ali ja ću samo reći da će Bosna i Hercegovina u budućnosti trebati Hrvatsku više nego što će Hrvatska trebati Bosnu i Hercegovinu. Pametnom dosta", odgovara hrvatski ministar prometa.

Podijeljena mišljenja u BiH

I u samoj Bosni i Hercegovini podijeljena su mišljenja struke i politike. U Ministarstvu prometa entiteta Federacija Bosne i Hercegovine kažu da most može samo biti od koristi i za Neum, i za jug Bosne i Hercegovine.

"Ne vidim ništa sporno da bi se izgradnja mosta trebala problematizirati. Naravno da bi se tehnički elementi mosta trebali uskladiti s potrebama, u prvom redu, Neuma", stava je Pavo Boban, pomoćnik federalnog ministra prometa i komunikacija.

Tri godine nakon početka radova, most bi trebao biti dovršen, pa se iz Hrvatske u Hrvatsku više ne bi trebalo ići trajektom ili kroz područje Bosne i Hercegovine. No, početaka radova, a onda i zastoja, stanovništvo juga Hrvatske već se nagledalo. Pogotovo u predizbornim godinama.