U Gospodarskoj komori Federacije BiH (GK FBiH), danas se održala konferencija za novinare, gdje je predsjednik Gospodarske komore FBiH Jago Lasić upoznao nazočne sa osnovnim pokazateljima o kretanjima u gospodarstvu FBiH i BiH za sedam mjeseci 2013. godine, kao i o prvim refleksijama ulaska Republike Hrvatske u EU po gospodarstvo BiH.
Prema podatcima iz Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku, Agencije za rad i zapošljavanje BiH i Federalnog zavoda za zapošljavanje, Komora je usporedila pregled osnovnih pokazatelja o kretanjima u FBiH i BiH u prvih 6 - 7 mjeseci ove godine u usporedbi s prošlom godinom.
Prema tome, broj zaposlenih u Federaciji BiH u lipnju 2012. godine bio je 439.094 dok je u lipnju ove godine broj bio 435.294 što znači da imamo pad za neke 4 tisuće dok je indeks bio 99,1 što znači da 1 posto zaposlenih ima manje u Federaciji nego što smo imali u lipnju 2012. godine.
Bruto plaće u Federaciji BiH u odnosu na isto razdoblje povećane su za tri konvertibilne marke odnosno sa 1.255 na 1.258. Što se tiče BiH bruto plaće su ostale iste, 1.283 konvertibilne marke. Neto plaća na području Federacije BiH s 823 popela se na 825 konvertibilnih maraka, a na razini BiH nije došlo do pomjeranja visine plaća ostala je 822 konvertibilne marke.
Proizvodnja energije na razini Federacije BiH za sedam mjeseci ove godine u odnosu na sedam mjeseci prošle godine povećana je za 3,6 posto, a na razini BiH 3,7 posto, kazao je Lasić ističući kako je najveći doprinos tomu dala dobra hidrološka godina.
Intermedijarni proizvodi u FBiH za zadnjih sedam mjeseci u odnosu na prošlu godinu povećani su za 0,5 posto, dok je na razini BiH došlo do povećanja za 2,8 posto.
Kapitalni proizvodi (koji se vežu za kreditiranje), kumulativno su se povećali za 42.1% što znači da je došlo do značajnijih financiranja, dok u je u BiH povećan za 24,2 posto, što znači da je veći dio investicija završio na području FBiH.
Trajni proizvodi za široku potrošnju doživjeli su smanjenje od 15,3 posto u FBiH, a na razini BiH sveukupno smanjenje za 1,7posto.
Kretanja potrošnje 'netrajnih proizvoda' veća su za 8,9% u FBiH za prvih 7mjeseci ove godine u odnosu na prošlu, dok su ta kretanja na razini BiH bila veća 10,2%.
Što se tiče izvoza na razini Federacije BiH za prvih sedam mjeseci protekle
godine bio je 3 milijarde 49 milijuna KM, a za isto razdoblje ove godine
3 milijarde 329 milijuna ilii 9,2 posto više u ovoj godini. Na razini BiH za prvih
sedam mjeseci prošle godine izvoz je bio 4 milijarde 565 milijuna KM, a u
istom razdoblju ove godine bio je 4 milijarde 950 milijuna ili 8,4 posto više u
ovoj godini.
Što se tiče uvoza na razini BiH za prvi sedam mjeseci prošle godine bio je 5
milijardi 702 milijuna KM, a u istom razdoblju ove godine bio je 5 milijardi 635
miljuna dok je na razini BiH uvoz u protekloj godini bio 8 milijardi 697 milijuna,
a u ovoj godini 8 milijardi 568 milijuna KM.
"To se odrazilo na pokrivenost uvoza izvozom tako da je postotak pokrivenosti za prvih sedam mjeseci protekle godine bio 53,5 posto u Federaciji BiH, dok je ove godine u istom razdoblju bio 59,1 posto ili 10,5 posto više nego u prethodnoj godini. Na razini BiH pokrivenost se kretala 52,5 posto pa je ove godine porasla na 57,8 posto ili 10,1 posto više", kazao je Lasić.
BiH je lani u EU izvezla 2 milijarde 670 milijuna, a ove godine 3 milijarde 696 milijuna, što je povećanje za 38,4%, dok je u zemlje CEFTE izvoz smanjen za 14,8%.
„Određene službe su već trebale reagirati, jer ako imate smanjenje uvoza i izvoza u CEFTU, postavlja se pitanje koje su to smetnje da je tako osjetno došlo do pada. Potrebna je hitna reakcija, jer ipak je ovo otišlo previše. Posebno zabrinjava izvoz u ostale zemlje koje nisu obuhvaćene CEFTA-om ili Sporazumom o stabilizaciji.“ Rekao je na konferenciji Jago Lasić, te nadodao
"Službe ne rade dobar posao, svaka pametna ekonomija koliko gubi na izvozu, dužna je osigurati na domaćem tržištu. Mi smo uvezli roba koliko treba BiH, a od onih roba koje ne možemo izvesti nigdje, što ćemo s njima?“ zapitao se Lasić
Po njegovim riječima BiH je izgubila u izvozu, a nije osigurali druga tržišta, samo FBiH će do kraja godine u izvozu pretrpjeti između 45 i 50 milijuna eura.
"Treba poduzeti veće korake da se za tu robu nađe tržište".
Još jedna od značajnijih aktivnosti koje je pokrenula Gospodarska komora je Zakon o izmjenama i dopunama kaznenog zakona BiH, koji nije pokrivao područje neisplate plaća, što znači da poslodavci koji ne isplate plaće kazneno ne odgovaraju. Po uzoru na zemlje iz okruženja napravljena je dopuna Zakona da se neisplata plaća kažnjava zatvorskom kaznom, što će se uskoro i naći u Parlamentarnoj proceduri.