BiH bi mogla imati prihod 90 milijuna KM od „paušala“

Uvođenje mjera zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje od nelojalne konkurencije iz uvoza, koje je Vlada Republike Srpske još prije više od dva mjeseca uputila Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ovisi umnogome od političke volje vladajućih stranaka u državi, pišu Poslovne novine.

Ukoliko se pak stranke slože, zaštitne mjere u kojima je, između ostalog, predviđeno uvođenje naknade za koncesiju za sve uvoznike roba tarifnih oznaka od 0101 do 2403 za prostor BiH, kao i naknade za cijene usluga inspekcije koje bi svi uvoznici plaćali 'paušalno' po 300 KM, mogle bi se početi primjenjivati već za mjesec dana.

Međutim, oko uvođenja naknada za koncesiju, još će se “lomiti koplja“, pošto u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH tvrde da se radi o izravnim porezima, koji nisu u nadležnosti države, nego entiteta, a predstavnici entitetskih resornih ministarstava smatraju da ova vrsta naknada ne predstavlja fiskalno opterećenje i nije izravan prihod proračuna entiteta.

I dok nadležni u institucijama “prebacuju lopticu” jedni na druge, većina bh. poljoprivrednika smatra da bi prijedlog o uvođenju naknade na koncesiju, umjesto pozitivnog efekta, poskupio svu hranu u BiH, kako uvoznu, tako i domaću i predstavljao novi “harač” za narod.

Kako se dalje navodi u Poslovnim novinama, preko graničnih prijelaza BiH u tijeku godine ima više od 300.000 prelazaka u uvozu, pa nesređena situacija u postupku svih kontrola drastično utječe na prihode proračuna BiH, oba entiteta, kao i Brčko Distrikta.

Prema riječima ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Steve Mirjanića, zbog tog razloga Vlada RS-a je u Informaciji pripremila prijedlog po kome bi svi uvoznici, bez obzira na vrstu robe, plaćali cijene usluga inspekcije u paušalnom iznosu od 300 KM.

Ukupan broj uzetih uzoraka trebao bi se podići sa sadašnjih dva na pet posto, što je gornja granica u EU.

''Prema ovom prijedlogu, ukupan prihod na razini BiH bi iznosio oko 90 milijuna KM, a u potpunosti bi bio usuglašen sa direktivama EU. Ostaje pitanje raspodjele sredstava između entiteta i Brčko Distrikta, što je predmet dogovora. Mogućnost upotrebe ovih sredstava je velika, od financiranja inspektorata, financiranja rada i opremanja laboratorija, certifikacije, uvođenja neophodnih standarda u poljoprivredi, edukaciji kadrova itd. Za realizaciju ovog prijedloga bilo bi nužno uspostavljanje novih institucija, koje bi bile potpuno samoodržive i ne bi teretile proračune entiteta i BiH'', kaže Mirjanić.