Bh. građani radije biraju uvozne juhe, čokolade, mliječne proizvode...

Zabrinjavajući je podatak kako oko 75% hrane za potrebe građana BiH dolazi iz uvoza, a što je najlošije, u najvećoj mjeri uvozimo meso i prerađevine od mesa, žitarice te mlijeko i mliječne proizvode.

Iako je u posljednjih pet godina izvoz hrane u porastu, pa su neki artikli stigli čak do Australije, još uvijek se u BiH uvozi dvostruko više hrane nego što se izveze, piše Večernji list.

Povrće iz Italije, Egipta i Bugarske, junetina iz Nizozemske i Poljske, čokolada iz Srbije i Hrvatske, još uvijek su na bh. trpezama zastupljeniji nego domaća hrana.

U BiH se najviše uvoze jestiva ulja, čokolada, pšenica, voda, razna pića, alkohol i ocat, masnoće i ulja te goveđe meso. Top pet zemalja iz kojih se uvoze prehrambeni proizvodi u BiH su Srbija, Hrvatska, Slovenija, Mađarska i Bugarska.

Veliki prehrambeni proizvođači iz regije i Europe na vodećim su pozicijama u BiH kada su zastupljenost i udio tržišta u pitanju. To je potvrdilo i istraživanje “Euromonitor”, kompanije za istraživanje tržišta.

U kategoriji juha, umaka, preljeva i začina dominira jedna hrvatska kompanija, koja na domaćem tržištu juha ima udio od čak 50 posto u prošloj godini, što pokazuje i visoku razinu lojalnosti potrošača tom brendu. Još jedna hrvatska kompanija daleko je ispred ostalih kada su u pitanju pakiranja prerađenoga voća i povrća u BiH, s udjelom od 46 posto.

U uvozu hrane u BiH značajno mjesto zauzima čokolada i drugi kakao slatkiši. U protekle tri godine za čokoladne poslastice iz inozemstva potrošili smo skoro pola milijarde maraka. Uvoz čokolade je u stalnom porastu, pa je tako 2015. godine uvezeno oko 17,5 tisuća tona, 2016. oko 17,7 tisuća tona, a lani više od 18 tisuća tona.

Najomiljeniji su brendovi s područja bivše Jugoslavije. Najviše čokolade, vrijedne više od 70 milijuna KM godišnje, uvozimo iz Hrvatske, slijedi Srbija, koja nam proda u prosjeku 30 milijuna KM čokolade godišnje. Značajan udio u uvozu čokolade posljednjih godina ima i Poljska.

Mljekarska industrija posljednjih godina je jedna od uspješnijih izvoznika, a najviše mlijeka i kiseloga vrhnja izvozimo u Crnu Goru i Hrvatsku. Ukupna vrijednost izvoza u ovoj oblasti lani je bila 76 milijuna maraka.

Ipak, uvezeno je skoro dvostruko više mlijeka i mliječnih proizvoda, vrijednih 142 milijuna KM. Uvozimo najviše sireva, a prednjače edamer i gauda, te maslaca, i to najviše iz Njemačke.

Nekada zemlja razvijene poljoprivrede, BiH danas potrebe za voćem i povrćem zadovoljava uglavnom uvozom. Prošlogodišnji uvoz hrane i živih životinja dva i pol puta je veći od izvoza – uvoz je bio oko 731,4 milijuna KM, a izvoz oko 296 milijuna KM.

Jedina svijetla točka u ovoj vanjskotrgovinskoj razmjeni su proizvođači mlijeka i jaja jer upravo na tim proizvodima BiH ostvaruje suficit.

Tako je 2017. mliječnih proizvoda i jaja izvezeno u vrijednosti od oko 28,4 milijuna KM, a uvezeno oko 16,6 milijuna KM.

Najveći deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni hrane na stavci meso i prerađevine od mesa – uvoz oko 130,7 milijuna KM, a izvoz tek 19,4 milijuna KM.