Bh. građani jedu uvezenu piletinu punu hormona

U BiH se u prodaji nalazi piletina puna hormona i sumnjive kvalitete, uvezena iz Brazila, Argentine ili Turske, čije je konzumiranje opasno po zdravlje ljudi.

Ovo tvrde domaći proizvođači piletine, dodajući da se najčešće radi o mesu treće ili četvrte klase kvalitete, koja se reciklira nakon čega se dodaju razni sastojci koji poboljšavaju izgled, okus i miris mesa, nakon čega se dalje preprodaje.

Srbijanski mediji su prenijeli informaciju da na tamošnje tržište, preko granice sa Kosovom,  stalno ulaze tovari mesa, uglavnom pilećih bataka, iz Južne Amerike, prepuni hormona.

Pored toga što su puni opasnih hormona, sumnjiva je i bakteriološka ispravnost ovih namirnica pošto se isporuke, na putu do kupaca, više puta odmrzavaju.

Refik Kurgaš, direktor tvrtke "Brovis" iz Visokog, smatra da ovakvo meso uveliko postoji na bh. tržištu, dodajući da je situacija u ovoj oblasti veoma komplicirana i da ide na štetu kako domaćih proizvođača tako i na zdravlje ljudi.

"Tu je veliki novac u igri, radi se o milijunskim brojkama, a na granici inspektori te pošiljke uopće ne kontroliraju, već samo puštaju da prođu i tako dolazi na naše trpeze", istakao je Kurgaš.

Kurgaš je potvrdio da isto to meso ulazi i u BiH i da se najčešće radi o zaleđenoj piletini koja je godinama bila u zalihama robnih rezervi navedenih zemalja.

"Oni vjerojatno moraju obnoviti svoje rezerve i gledaju kako se riješiti tog mesa i naravno ono završi kod nas, jer ono što nitko neće hoćemo mi. To meso se koristi za preradu, od njega se prave razne salame, paštete i kobasice", istakao je Kurgaš.

On je naveo da je najbolji dokaz da se na našim trpezama nalazi sumnjivo meso, cijena, jer, na primjer, turski fileti koštaju 4,6, a domaći oko osam maraka.

Desimir Živanić, vlasnik Preduzeća za proizvodnju i uzgoj pilića "Živanić DS" iz Prnjavora, kaže da proizvođači već godinama "kao papagaji" ponavljaju da u BiH ulazi sve što u ostale zemlje ne može da prođe.

"Nedavno je bila situacija da je piletina iz Malezije, koja je zaustavljena na granici Austrije, kasnije uvezena u BiH. Šta dalje pričati ako se zna da vage na našim graničnim prelazima ne rade, što znači da ne možemo mjeriti težinu, a kamoli prisutnost hormona", istakao je Živanić.

Tehnolozi upozoravaju da ukoliko se pile hrani hormonskom hranom i ukoliko te hormone metabolizam pileta nije iskoristio do kraja, oni se nastavljaju razgrađivati u čovjeku nakon što pojede to meso.

"To izaziva razne poremećaja po zdravlje čovjeka, kao što je debljanje ili neke alergijske reakcije", pojašnjavaju tehnolozi.

Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH, naveo je da je u ovoj godini sa granice vraćeno ukupno 15 pošiljki mesa piletine.

"Pošiljke su vraćene zbog raznih nepravilnosti, trenutno ne možemo dati podatak o čemu se konkretno radilo, jer bismo morali sve papire posebno pregledati. Uglavnom, nismo imali registriranog uvoza iz Brazila", naveo je Kalaba.