Bosna i Hercegovina još čeka usvajanje Zakona o tržištu električne energije, ključnog za razvoj obnovljivih izvora, jačanje energetske nezavisnosti i stabilizaciju cijena struje.
Kako potrošnja električne energije raste, cijene postaju sve veće opterećenje. Rezerve ugljena polako se iscrpljuju, a ulaganje u obnovljive izvore predstavlja razvojnu šansu. No, u BiH se o tome češće govori kao o europskoj obvezi nego kao o vlastitoj energetskoj strategiji.
Usvajanje zakona omogućilo bi uspostavu burze električne energije te zadržavanje novca od oporezivanja kroz karbon takse u zemlji – sredstava nužnih za ulaganje u zelenu tranziciju, piše Akta.
Situaciju dodatno otežava približavanje CBAM-a (Carbon Border Adjustment Mechanism) – prekograničnog oporezivanja proizvoda s visokim emisijama CO₂. Stručnjaci upozoravaju da bi bez zakona BiH, umjesto vlastitog proračuna, punila kasu Europske unije.
"Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije šansa je da se BiH izbori za izuzeće i tranzicijski period kako bi se pripremila na CBAM", kaže Nevad Ikanović, izvršni direktor za snabdijevanje i trgovinu EP BiH.
"Burza će stvoriti ravnotežu ponude i potražnje, što bi moglo rezultirati nižim cijenama. Nadam se brzom usvajanju zakona u Parlamentu", poručuje Vedran Lakić, ministar energije, rudarstva i industrije FBiH (SDP).
No, dok zakon čeka parlamentarnu proceduru, ekonomisti upozoravaju na financijski gubitak. "Šteta je što će novac od CBAM-a završiti u proračunu EU. Tako će bogata BiH subvencionirati siromašnu Europu", kaže Janez Kopač, bivši direktor Energetske zajednice.
Zbog oslanjanja na ugalj i nedovoljnog ulaganja u obnovljive izvore, BiH je od izvoznika postala uvoznik električne energije. "Prema sadašnjim projekcijama, potrebna nam je dodatna milijun tona ugljena za podmirenje potrošnje", ističe Ikanović.
Energetski stručnjak Amer Jerlagić podsjeća da je BiH prije 15 godina kopala 5,5 milijuna tona ugljena, što je bilo dovoljno za domaće potrebe. "Danas kopamo dva milijuna tona manje, a potrošnja stalno raste", upozorava.
Struka naglašava da BiH, zbog velikog broja proizvođača i opskrbljivača, ima realne uvjete za uspostavu tržišta. "Ako osiguramo konkurenciju, stvorit će se prilika da investitori razvijaju sektor i da cijene električne energije padnu", kaže profesor Elvir Čizmić.
Potpredsjednik Privredne komore FBiH Mirsad Jašarspahić dodaje da je zakon nužniji bh. potrošačima nego Bruxellesu: "BiH je možda jedina zemlja regije koja ima stvarno opravdanje za uspostavu tržišta."
Unatoč značajnom potencijalu u obnovljivim izvorima, bez jasne razvojne strategije koristi su male. A potrošači, u konačnici, najviše zanima – cijena struje.
