Bakić: Nastaviti pregovore s Hrvatskom o zaključenju ugovora o imovinskopravnim odnosima

Ugovorom o uređenju imovinskopravnih odnosa trebaju se regulirati odnosi između dvije države, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koji su nastali prije i nakon uspostave njihove samostalnosti i nezavisnosti - pri čemu se kao relevantan datum uzima 31.12.1990. godine.

"Također, naglašavamo da je zaključenje tog ugovora od velikog interesa kako za Bosnu i Hercegovinu, tako i za Republiku Hrvatsku, budući da se na teritoriji svake od država nalazi imovina koja pripada drugoj državi, njenim državljanima, te pravnim subjektima sa sjedištem na njenom teritoriju" izjavila je u razgovoru za Agenciju Fena stručna savjetnica za odnose s javnošću u Ministarstvu pravde BiH Marina Bakić.

Iz navedenih razloga u Ministarstvu pravde BiH, kako je istaknula Bakić, cijene da se pregovori s delegacijom R Hrvatske vezani za zaključenje Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između BiH i R Hrvatske, trebaju što prije nastaviti.

Podsjetila je da su pregovori državnih delegacija BiH i R Hrvatske o zaključenju Ugovora o imovinskopravnim odnosima započeli 1997. godine. Nakon što je stupio na snagu Sporazum o pitanjima sukcesije između država nasljednica bivše SFRJ, pregovori su nastavljeni tijekom 2004. i okončani 2005. godine.

"Po okončanju pregovora načinjen je Nacrt Ugovora između BiH i R Hrvatske o uređenju imovinskopravnih odnosa, koji međutim, nije bio prihvatljiv za predstavnike Republike Srpske" podsjetila je stručna savjetnica za medije u bh. ministarstvu pravde.

Još u ožujku 2006. godine, u Zagrebu je održan sastanak državnih delegacija, na kojem je, između ostalog, ponovo razmatrano i pitanje Ugovora o imovinskopravnim odnosima. S bh. strane istaknuta su dva sporna pitanja: stanarsko pravo i zamjena imovine izbjeglih iz R Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

S hrvatske strane je iznijet stav da stanarsko pravo nije imovinsko pravo i da ne može biti predmet ovog ugovora, što potvrđuju i sudska praksa u Republici Hrvatskoj i odluke Suda za ljudska prava u Strazburu.

Hrvatska strana je smatrala da o pitanju prava vlasništva i vraćanja u posjed imovine izbjeglicama koje se vraćaju u Republiku Hrvatsku ne postoje ozbiljniji problemi.

"Istom prilikom, predstavnici Vlade R Hrvatske su se obvezali da će Vijeću ministara BiH uputiti pismo s jasnim stavovima i prijedlozima. Prema informacijama koje ovo ministarstvo ima, ono, do danas, nije dostavljeno" kazala je Bakić.

Vijeće ministara BiH je u svibnju 2009., razmotrilo i usvojilo Informaciju o implementaciji Aneksa G Sporazuma o pitanjima sukcesije bivše SFRJ na teritoriji Bosne i Hercegovine i na teritoriji drugih država-nasljednica bivše SFRJ, te je obavezalo Ministarstvo pravde BiH da intenzivira aktivnosti na zaključivanju bilateralnih ugovora o imovinskopravnim odnosima s ostalim državama nasljednicama bivše SFRJ.

U tom cilju formiran je i pregovarački tim/delegacija BiH u koju su ušli predstavnici: ministarstava pravde, financija i trezora, vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i vanjskih poslova BiH, ministarstava pravde Republike Srpske i Federacije BiH, Vanjskotrgovinske komore BiH, Agencije za privatizaciju i Ministarstva financija Republike Srpske.

"Nakon što je delegacija BiH formirana, održano je pet sastanaka članova delegacije. Na navedenim sastancima su članovi delegacije, zajedničkom analizom odredbi Nacrta Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između BiH i R Hrvatske iz 2005. pristupili izradi prečišćenog teksta Ugovora koji odgovara novonastalim prilikama u BiH i R Hrvatskoj, a po svojim rješenjima i suštini ne odstupa od Nacrta Ugovora prihvaćenog od vlade BiH 28. lipnja 1996. godine" kazala je Bakić.

Dodala je da je sukladno Zakonu o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora regulirano da Osnova za vođenje pregovora radi zaključivanja međunarodnog ugovora sadrži "mišljenje nadležnih organa entiteta kada se međunarodnim ugovorom uređuju pitanja koja su u isključivoj nadležnosti entiteta“, to je zatraženo od vlada FBiH, RS-a i Brčko Distrikta BiH.

S tim u vezi, Vlada Federacije BiH i Vlada Brčko Distrikta dostavile su Ministarstvu pravde BiH pozitivno mišljenje, u skladu s kojim nemaju primjedbi na prijedlog teksta Ugovora, dok je Vlada RS-a u septembru 2010. usvojila zaključak da prečišćeni tekst Ugovora nije prihvatljiv za imovinskopravne interese RS-a. Istim zaključkom su Ministarstvo pravde RS-a i Fond za upravljanje nekretninama i potraživanjima u vlasništvu RS-a zaduženi da poduzmu potrebne aktivnosti i radnje potrebne u svrhu pribavljanja zemljišnoknjižnih, katastarskih i drugih podataka o nekretninama koje se nalaze na teritoriji R Hrvatske, a koje su u vlasništvu RS-a.

Imajući u vidu različite stavove FBiH i Brčko Distrikta s jedne strane, te RS-a s druge, Bakić je naglasila da je Ministarstvo pravde BiH radi realizacije zaključka Vijeća ministara BiH, zatražilo od Vijeća ministara smjernice za nastavak aktivnosti vezanih za zaključenje Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa između BiH i R Hrvatske.

Budući da odgovor Vijeća ministara BiH u vezi s navedenim aktima nije zaprimljen delegacija BiH je radi stvaranja uvjeta za nastavak pregovora s delegacijom R Hrvatske u studenom 2011. održala ponovni sastanak.

"Tijekom sastanka delegacija BiH nastojala je usuglasiti međusobne stavove da bi do nastavka pregovora i konačnog zaključenja predmetnog Ugovora došlo prije pristupanja R Hrvatske Europskoj uniji"kazala je Bakić dodavši da je na tom sastanku istaknuta potreba što hitnijeg zaključenja predmetnog Ugovora, konstatirana činjenica da se imovina BiH u R Hrvatskoj nekontrolirano koristi i preprodaje, te razmotreni praktični problemi pasivnog podbilansa.

Istaknuto je da je Republika Hrvatska već zaključila ugovore o uređenju imovinskopravnih odnosa sa Slovenijom i Makedonijom, te na osnovu njih izvršila povrat sporne imovine.

Također, predstavnik Ministarstva financija i trezora BiH upozorio je da R Hrvatska eksplicitno, kao pravni osnova za povrat sporne imovine bivšim republikama SFRJ, traži zaključenje bilateralnog ugovora.

Bakić je podsjetila da su predstavnici RS-a, tijekom navedenog sastanka, ostali pri stajalištu da je predmet Ugovora o imovinskopravnim odnosima između BiH i R Hrvatske nepotpun te kao takav neprihvatljiv za imovinskopravne interese RS-a.

Iz tog razloga, predloženo je da predstavnici RS-a ponude rješenja odredbi koje bi se unijele u Nacrt Ugovora, za što je ostavljen rok od 15 dana.

Zaključeno je da će članovi delegacije BiH s područja FBiH zajedno sa članovima delegacije s područja RS-a pristupiti ponovnoj analizi Nacrta Ugovora, te ga uskladiti sa zahtjevima RS-a.

"Međutim, Ministarstvo pravde BiH, do danas nije obaviješteno o rezultatima izvršene analize, niti su rješenja prihvatljiva za Republiku Srpsku dostavljena na razmatranje. Dakle,ona se još očekuju" zaključila je u razgovoru za Fenu stručna savjetnica za odnose s javnošću u Ministarstvu pravde BiH Marina Bakić.