Amerikanci dolaze s ponudom za Aluminij

''Najjača svjetska tvrtka iz ove oblasti dolazi ovih dana u Mostar s konkretnom ponudom, te će se sastati s vlasnicima Aluminija'', potvrdio je Dnevnom listu predsjednik Udruge malih dioničara Aluminijaš Samir Anić.

Rekao je kako se radi o američkoj tvrci koja ima 26 predstavništava u svijetu, više od 2.000 svojih brodova koji svakodnevno voze sirovine cijelim svijetom.

''Nisu prije poslovali s nama jer je netko uz nas svezao Glencor, tako da smo mi propadali, a oni rasli. Ovo je ozbiljna tvrtka i najvjerojatnije će oni pomoći i dati nam na odgodu sve'', rekao je Anić čiju je priču potvrdio i federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Erdal Trhulj.

Federalni ministar kaže kako su se zadnjih dana vlasnicima poduzeća javili predstavnici jedne od svjetski najjačih kompanija iz ove oblasti koji su kazali kako žele ulagati u Aluminij, a konkretizirali su to ponudom u kojoj stoji da mogu nabaviti struju po 39 eura za Aluminij i jeftiniju glinicu od one koju trenutačno Aluminij plaća.

Ponuda u najbolji tren

Prema Trhuljevim tvrdnjama, radi se o ''vrlo ozbiljnoj i dobroj ponudi'' koja će se razmotriti i koja je došla u najbolji tren s obzirom da se Glencor koji godinama posluje s Aluminijem na zadnjem sastanku dvoumio oko ulaganja. Njima, naime, odgovara trenutačna situacija i ugovori po kojima sada posluju s Aluminijem.

''Ako Glencor odustane od ulaganja u Aluminij, svakako će nam trebati jedan veliki suradnik. Vidjet ćemo još u idućim danima što je tko spreman ponuditi i što traži zauzvrat'', rekao je Dnevnom listu Trhulj, nakon sastanka održanog u mostarskoj tvrtci.

''Pozitivna stvar u priči o dokapitalizaciji jest iskazana spremnost skoro svih da sudjeluju u njoj, kaže Trhulj, posebno TLM-a koji je spreman uložiti svjež novac u Aluminij. I Feal je spreman na suradnju'', rekao je Trhulj.

''Svima sam pojasnio kako za sada ne dolazi u obzir dokapitalizacija na način da se dug pretvara u kapital. Sada se Aluminij može dokapitalizirati isključivo svježim novcem jer je to sada najvažnije da bi se poduzeće sačuvalo'', kaže Trhulj.

Inače, na sastanku koji je održan prošli tjedan izneseno je niz prijedloga koji se moraju detaljno razmotriti. Jedan od njih je i otkup dionica Vlade, koji je predlagala jedna domaća tvrtka.

TLM nudi plaćanje struje

Trhulj kaže kako ni to nije nemoguće jer bi s tim novcem Vlada mogla riješiti pitanje obespravljenih radnika, a s drugim dijelom novca bi ponovno ušli u Aluminij kroz dokapitalizaciju, što bi značilo da je Vlada prisutna u poduzeću, a u isto vrijeme bi dali novac kojim bi se potpomogao Aluminij. I ova tema je ostavljena za razmišljanje i čini se kao krajnja nužda, ako se situacija s dokapitalizacijom ne bude odvijala dobro.

Jedan od prijedloga predstavio je i TLM koji je ponudio izmirivati struju za Aluminij, a da zauzvrat dobiva sirovinu.

Kada je u pitanju novac koji bi trebao biti uliven u Aluminij, Trhulj pojašnjava kako bi se dvije trećine novca usmjerile na izmirivanje dugova, a jedna trećina bi išla u obrtni kapital jer su ćelije u Aluminiju na izmaku. Zbog svega navedenog važnu ulogu u priči o dokapitalizaciji predstavljat će i petogodišnji plan oporavka Aluminija. Isti, između ostalog, u sebi sadrži velike promjene poput prebacivanja velikog dijela proizvodnje u treću smjenu kada je struja jeftinija, a planirano je i povećanje proizvodnje.

Aluminij šuti 

Dnevni list navodi kako je važno u cijeloj priči i to što bi se uskoro mogla donijeti uredba da se ne obračunava amortizacija u Aluminiju, čime bi se značajno smanjili gubici jer je amortizacija na godišnjoj razini oko 23 milijuna maraka.

Podsjećamo, proteklog tjedna održan je sastanak predstavnika federalne Vlade s partnerima i zainteresiranima za mostarski Aluminij. Među zaključcima kao najvažniji predstavljen je onaj da tim na čelu s v.d. direktora Nikicom Ljubićem načini detaljan plan rada Aluminija s mogućnostima povećanja proizvodnje, planom ušteda.

Aluminij je pak, s dolaskom Ljubića na čelo, poručio medijima da će se javnosti obratiti kada osmisle strategiju oporavka. Njihov prvi prijedlog naišao je međutim na negativne komentare jer je iz Elektroprivrede HZHB poručeno da je plan otplate duga totalno neprihvatljiv. Direktor Elektroprivrede HZHB, Nikola Krešić, čak je prijedlog nazvao nečim što je pisao ''netko tko je pao s Marsa''.