Agrokor zabrinuo i Sloveniju: Šuška se o prodaji Mercatora

Kreditne teškoće koncerna Agrokor i u Sloveniji su ovih dana velika tema jer je u njegovu vlasništvu najveći slovenski trgovački lanac s preko 10 tisuća zaposlenih, dvije tisuće lokalnih dobavljača i trećinskim udjelom u ukupnoj maloprodaji.

Pojavljuju se čak i ideje da bi Slovenija trebala "otkupiti" Mercator koji je, uz velike političke otpore, nakon devetog prikupljanja javnih ponuda prodan Agrokoru 2013. godine, kao jedinom stvarnom interesentu, prenosi Hina.

"Zbog važnosti Mercatora za slovensko gospodarstvo i tržište rada vlada je već davno trebala razmatrati situaciju u kojoj je Agrokor i pokazati da neće biti samo promatrač, ali se po dostupnim informacijama o tome u vladi još nije razgovaralo ", piše u petak u svom novom broju ljubljanski tjednik "Mladina". "Država preko različitih fondova ima dovoljno imovine da se u igri pojavi i kao mogući kupac", navodi se u komentaru.

Slovenski tjednik navodi da se je prije četiri godine prodaja Mercatora njegovu tadašnjem hrvatskom "konkurentu" jako osporavala, a da su zagovornici prodaje tu odluku branili stabilizacijom Mercatorove vlasničke strukture i jačanjem pozicija slovenske prehrambene industrije u regiji. No, takve su se procjene, prema Mladini, pokazale pogrešnima.

Slovenija danas ima s Mercatorom isti problem kao Hrvatska s Agrokorom, jer je Mercator toliko uvezan u njenu ekonomiju da bi njegovo moguće posrtanje imalo teške ekonomske posljedice, navodi slovenski tjednik.

Agrokorove teškoće brinu Mercatorove poslovne partnere i dobavljače, ali su mišljenja o tome bi li Slovenija trebala "kupiti Mercator natrag" vrlo različita, navodi u petak ljubljansko "Delo".
Neki sugovornici kojima se list obratio kažu da se radi o čisto "akademskoj" raspravi, nekima se ideja sviđa, a Anton Prus, direktor poljoprivredne zadruge Krke, koja s Mercatorom ostvaruje polovicu prihoda, vrlo je rezerviran zbog negativnih iskustava koja u Sloveniji postoje s ulaskom države u vlasništvo, što se u vrijeme prije ekonomske krize tumačilo doktrinom "nacionalnog interesa".

Pokazalo se da je nacionalni interes vrlo loša valuta, kazao je Prus koji kaže da treba smiriti strahove koji se pojavljuju kod Mercatorovih dobavljača jer će ljudi i dalje kupovati u trgovinama, manje ih zanima tko je vlasnik i stoji li iza toga država.

Tajnik sindikata zaposlenih u trgovini Ladislav Rožič kazao je, u razgovoru za Slovensku televiziju, da on vidi problem u tome da će se Mercator opet prodavati ako se u sljedećem razdoblju ne uspije konsolidirati.

"Ako se Agrokor ne konsolidira, bojim se da će se Mercator opet prodavati", kazao je Rožič, dodavši da takve promjene kod zaposlenih uvijek izazivaju nelagodu.

Direktor Mercatora Toni Balažič zadnjih je dana dao više izjava u kojima je naglasio da je poslovanje Mercatora stabilno, da dobavljačima robu plaćaju u rokovima i da je tvrtka u odnosu na vlasnika ugovorom s Agrokorom zadržala znatnu poslovnu samostalnost te s bankama uspješno refinancirala financijske obveze do kraja 2020. Balažič je poručio da, unatoč kreditnim teškoćama Agrokora, oko Mercatora ne trebaju brinuti ni njegovi dobavljači, ni zaposleni niti država i da kompanija nastavlja sa zacrtanim planovima.

U vezi sa teškoćama u kojima se našao koncern Agrokor, više slovenskih medija podsjeća na neke neuspješne slučajeve kad je u Sloveniji poduzeća kupovala ili prodavala država, te spominju da je i Mercator morao biti prodan zbog strukture vlasništva u kojoj su su bili državni fondovi, ali i banke, dok je najveći tadašnji vlasnik Mercatora, skupina Pivovarna Laško (PL) bila svoj trećinski vlasnički udio prodati zbog prebrze ekspanzije na razne djelatnosti, pri čemu se zadužila iznad mogućnosti te morala prodavati imovinu kako bi isplatila banke i izbjegla stečaj. Najvredniju imovinu Pivovarne Laško, njen pivovarski dio, nakon toga je kupio Heineken.