Afera Dieselgate: ''Kad VW zakašlje, Njemačka ima gripu''

''Kad VW zakašlje, Njemačka ima gripu" – dijagnoza Britte Connemann se potvrdila točnom. CDU-ova ekonomska stručnjakinja tom je rečenicom prije nekoliko mjeseci opisala krizu u najvećem njemačkom koncernu. Automobilska branša je ključna privredna grana, od čijeg poslovanja ovise milijuni radnih mjesta u zemlji.

VW 'kašlje' već godinama. Kulminacija krize su presude objavljene u ponedjeljak (26.5.) u Braunschweigu, kojima su četvorica menadžera proglašena krivima u aferi „Dieselgate". Presude su nepravomoćne.

Skoro deset godina nakon što je u SAD-u otkrivena manipulacija na dizelskim motorima, prvi put je neki sud u Njemačkoj izrekao zatvorske kazne zbog osobne odgovornosti optuženih za ''posebno težak slučaj prevare''.

Skandal u skandalu

Deset godina za prve presude VW-ovim menadžerima? Deset godina za kazneno-pravni epilog najvećeg privrednog skandala u njemačkoj poslijeratnoj povijesti?

To je skandal u skandalu, tvrde kritičari, i dodaju da bi u SAD-u procesuiranje teklo puno brže. 'Dieselgate' je VW, po navodima koncerna iz Wolfsburga, do sada koštao oko 33 milijarde eura.

Još uvijek su u tijeku ostali procesi, u kojima je optuženo nekoliko desetaka aktera. Jučer optuženi, kako su rekli njihovi odvjetnici, imaju osjećaj da su 'pijuni' koji su žrtvovani, dok se velikim ribama, kako kažu, i dalje ne sudi.

Presude u Braunschweigu su dokaz da manipulacija s ispušnim plinovima nije bila „muljaža" za koju su odgovorni samo niže rangirani inženjeri. To je crno na bijelo dokaz da se radilo očigledno o kriminalnom sustavu koji je forsirao srednji i viši sloj menadžmenta.

Jedno od ključnih pitanje i dalje je naime: što je o manipuliranom softveru znao tadašnji šef VW-a, Martin Winterkorn? Je li moguće da menadžer kojeg je pratio glas da zna sve o poslovanju koncerna, da u dušu poznaje motore svojih vozila, da zna praktički sve o svakom vijku koji se ugrađuje u vozila VW-a, je li moguće da taj čovjek nije znao ništa o „Dieselgateu"?

Proces protiv Winterkorna je izdvojen, zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja u ovom trenutku je nejasno kada bi on (i hoće li uopće?) sjesti na optuženičku klupu? „Mister Volkswagen" odbacuje sve prigovore.

Ogromna reputacijska šteta

Zbog „Dieselgatea" njemačka automobilska branša je pretrpjela ogromnu reputacijsku štetu. Narušen je i ugled brenda „Made in Germany". I to u najvažnijoj industrijskoj grani.

„Brojke to jasno pokazuju. Za njemačku privredu je Volkswagen važniji nego kompletna trgovinska razmjena s Grčkom", pojasnio je Carsten Brzeski, glavni ekonomist banke ING, za tabloid Bild: „U auto-branši je VW glavni igrač. Kad div počne teturati, onda se sve ljulja."

A taj div je desetljećima dobro zarađivao na dizelskoj tehnologiji. Možda je upravo ta zarada bila „kriva" da se ne počne na vrijeme razvijati alternativne pogone? Profit je počeo opadati baš nekako prije desetak godina, nakon otkrivanja afere „Dieselgate".

Umjesto da milijarde investiraju u istraživanje i razvoj novih pogonskih opcija, VW je taj novac morao uložiti u saniranje afere od koje se još nije oporavio. Umjesto da inženjeri traže „čiste" pogonske varijante, oni su tražili (i pronašli) način kako da manipuliraju motore. Podsjetimo: vozila u kojima su se nalazili ti motori emitirala su i do 35 puta više štetnih tvari nego što je bilo dozvoljeno.

Afera ''Dieselgate'' razotkrila je razmjere kriminalne energije koja je godinama bila prisutna u auto-branši. Ali je, kako kažu neki promatrači, razotkrila i problematičan odnos prema privrednom kriminalu.

Sporo procesuiranje ''Dieselgatea''

Institut njemačke privrede je procijenio da godišnja šteta koja nastaje ilegalnim aktivnostima u ekonomskim vodama iznosi više od dvije milijarde eura. To je otprilike dvije trećine ukupne štete do koje u Njemačkoj dođe zbog svih mogućih kaznenih djela.

Ekonomski kriminal koči privredni rast, tvrdi tjednik „Die Zeit". Sama činjenica da se tako sporo, tako neefikasno, pravno procesuira „Dieselgate" kao najveći slučaj gospodarskog kriminala, ugrožava i njemačku nacionalnu ekonomiju, piše hamburški list.

Presporo procesuiranje „Dieselgatea" moglo bi potkopati čak i povjerenje u pravnu državu, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). Zahtijeva se bolja suradnja nadležnih institucija i angažiranje više ljudi koji radili na takvim slučajevima. Berlinski 'taz' dodaje da je presuda iz Braunschweiga samo 'možda mala zadovoljština' vlasnicima automobila s manipuliranim motorima, ali 'ništa više od toga'.

Samo jedno mračno poglavlje?

U njemačkim medijima se spominje čak i glasine da bi preostali slučajevi povezani s ''Dieselgateom'' mogli biti obustavljeni, jer sve ionako traje predugo i zato što se sve to 'izgubilo iz vidokruga javnosti'.

Magazin 'Der Spiegel' zaključuje kako je ova afera unijela „duboku nesigurnost" kod VW-a po pitanju buduće strategije poslovanja, i napominje da postoji ipak „šansa da Dieselgate ostane samo jedno mračno poglavlje u inače uspješnoj povijesti koncerna VW".

A ta šansa je, dodaje Der Spiegel, kriza VW-ovog konkurenta Tesle, koji prodaje sve manje e-vozila u Europi.