Administracija koči izgradnju Mostara

Brojni privatni, stambeni i poslovni objekti u Mostaru, 20 godina nakon završetka rata, još uvijek, svjedoče o ratnim razaranjima, ali i o sporosti procesa obnove i rekonstrukcije tih građevina.

Među ruševinama u užoj jezgri Mostara veliki je broj građevina kulturno-povijesnog nasljeđa. Takva je i Srpska banka iz 1913. godine, koja je nakon Drugog svjetskog rata postala Narodna.

Književnik i novinar Zlatko Šemsudin Serdarevuć kaže za N1 kako su ove ruševne zgrade danas samo u uspomenama Mostaraca, baš kao i njemu ova banka.

"Dobro pamtim te godine jer sam bio kao dijete član štedionice ove banke pa sam tu često dolazio da otvaramo kasu i tako dalje. Sjećam se dobro hola, koji je bio jako lijep, tu su bili šalteri sa kovanim željezom, to je bilo nešto gospodsko", otkriva Serdarević.

Ruševine, uz glavne mostarske ulice, svakodnevno razgledaju turisti. Osim što su ruglo grada, predstavljaju i opasnost za prolaznike. Federalno ministarstvo prostornog uređenja nadležno je za zgrade u Staroj jezgri, a mostarska Gradska uprava kroz sufinanciranje obnove očekuje pomoć svih razina vlasti, piše N1.

"Problem je jako veliki jer se radi o objektima koji su velikih gabarita, koji su velikih dimenzija čija popravka nije moguća. Potrebno bi bilo takve objekte srušiti i, tako reći, iz temelja ih raditi", smatra Radmila Komadina, glavna savjetnica gradonačelnika Mostara.

"Ako investitor uspije pribaviti vlasništvo na jednom takvom lokalitetu i da bude u ZK izvatku, u gruntovnici upisan kao vlasnik tog objekta ili prostora, on nesmetano dobiva građevinsku dozvolu", dodaje Salem Bubalo, direktor Zavoda za urbanizam Grada Mostara.

Građevinski stručnjaci ističu kako neki objekti traže potpuno uklanjanje, dok drugi mogu ići u djelomičnu rekonstrukciju. Postavlja se i pitanje vraćanja prvobitnog izgleda.

"U nas ljudi stvari shvaćaju bukvalno, stavljaju objekte, daju neku spomeničku vrijednost koju apsolutno nemaju, onda sputavaju investitore, projektanta ili bilo koga. Znači, dovoljno je samo uzeti svjetske principe kako se nešto radi, uključiti znanost, uključiti kompetentne stručnjake", ističe arhitekta Edin Duraković.

"Nema razloga da se jednom ne krene da se to obnovi i da mi živimo u jednom normalnijem ambijentu. Šta poručiti ovoj anemičnoj vlasti koja zaista ništa po ovom pitanju ne radi samo možemo reći - ne znate i ne želite raditi", navodi Serdarević.

Višemilijunski iznosi koji se traže od investitora, kao i administrativne prepreke dodatni su razlozi što se ne rješava pitanje mostarskih ruševina, jer ne nedostaje zainteresiranih poslovnih ljudi za izgradnju na današnjim lokalitetima ruševina.