Dan kada je udar groma 'zadao' završni udarac mostarskom rudniku

Konačni udarac Rudniku mrkog uglja Mostar na današnji dan 1985. godine zadao je udar groma.

Tada se dogodio potop jame Novo okno.

U Knjizi Mostarski rudnici navodi se - ''Jama novo okno potopljena je 25. svibnja 1985. godine, kada je došlo do težeg kvara na trafostanici Rudnik, uništen je trafo s rezervnim napajanjem uslijed udara groma. Potopljena jama Novo okno se više nije mogla osposobiti za proizvodnju. Rudnik je ostao na proizvodnji samo na površinskom kopu Vihovići.

U jami su se tada srećom zatekla dva rudarska inspektora koji su na licu mjesta mogli uvidjeti o čemu se zapravo radilo. Inače, bilo bi svašta a čak bi se moglo sumnjati i na sabotažu. Poznato je da je toga dana bio Titov rođendan'', navodi se u knjizi.

Pročitajte još

Put u središte rudnika

Opisujući događaj, autor navodi kako se to se dogodilo oko 9 sati ujutro na prvoj smjeni.

Udar groma

''Kada je bio prvi udar groma svi ljudi su povučeni na gornje okno (vjetreno), a pumpari su sišli u jamu. Tih dana palo je dosta kiše. Organizirano je da se razvuku kablovi, a centrala je bila uređena i funkcionirala je savršeno.

Potom se osposobio i drugi trafo koji je za pola sata počeo izbacivati vodu iz jame. Svi su bili sretni, jer se računalo da je stvar potpuno riješena. Nakon nekoliko sati došlo je do ponovnog prekida'', navodi se u knjizi.

U roku od tri do četiri sata ponovno su izgorjeli transformatori.

''Moguće da je najveći problem bio u tome što je jama imala trafo samo od 5000W, a ovi su bili od 10000W jer su motori unutra bili od 5000W, tako da je za sve bilo kasno. Potapanje jame trajalo je nekoliko dana. Poduzimalo se sve da se jama spasi, ali bezuspješno. Rudnici na prostoru bivše Jugoslavije nisu imali toliko problema s vodom kao mostarski. Jama je zamuljivanja onoliko koliko se moglo stići odraditi, jer se stalno težilo za novim količinama ugljena. Kada je jama potopljena nije se moglo ništa više raditi na zamuljivanju, ali se pokušalo nešto napraviti bušenjem'', navodi se u knjizi.

Rudarska povijest izbrisana

Eksploatacija uglja bila je zaslužna za transformiranje Mostara iz isključivo trgovačkog mjesta u grad koji se industrijalizira. Mnogi Mostarci su, zapravo, potomci rudara. Našalost, malo tko danas zna, a buduće generacije vjerojatno neće ni znati da je suvremeni Mostar izrastao oko rudnika mrkog uglja, jer su rudarska okna (ulazi u jamu) danas sravljeni sa zemljom, na kojem danas niču stambeni kompleksi. 

Ranije se pisalo kako jame nikada nisu propisno sanirane, a naselje koje je niklo iznad njih je nesiguran.

Počeo s radom 1918. godine

Rudnik je počeo s radom 1918. godine, kako su stručnjaci tvrdili, najboljim mrkim ugljenom u BiH.

Prestao s radom 1985. godine kada je jama potopljena nakon udara groma. Iako je po zakonu obvezno, jame nikada nisu sanirane. Pitanje je dana, kažu stručnjaci, kada će neki od potencijalnih problema, o kojima se godinama govori, postati stvarnost.

Andrija Škobić, bivši projekt menadžer sanacije kopa Vihovići, kazao je 2015. godine kako su tri osnovna problema koja prijete naselju.

''Jedan je zagađenje zraka zbog gorenja ugljena ispod zemlje. Drugi je takozvana vodna situacija na ovom prostoru i treći problem je što nikada taj prostor nije saniran. Mi jesmo sanirali kop, ali ostali dio rudnika nitko nikada nije dirnuo'', rekao je Škobić.

Mladen Glibić s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru tada je rekao kako bi se jame u rudniku trebale zamuljivati. 

''Ono što sam ja vidio u toj ekspertizi, zamuljivanje nije baš obavljeno kako treba. Razlog je vjerojatno što su to skuplji procesi pa se to nije isplatilo i to je djelomično urađeno'', rekao je Glibić.

Gradnja najviše 5 katova

Analizama je, kako su navodili mediji ranije, zaključeno kako je na ovom području dozvoljeno graditi objekte s najviše pet katova, ali da investitori ova pravila ne poštuju.

''Prema usvojenom planu, tako bi se trebalo ponašati i izdavati građevinske dozvole'', kaže Salem Bubalo, direktor Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara.

''Čak u odluci o donošenju i provođenju tog plana za mikrolokalitete, koji se trebaju sutra odvijati na terenu kao zahvat, je donesena odluka da se za svaki taj mikrolokalitet mora ponovno uraditi detaljan geološki nalaz i kompletan taj nalaz da se izdefinira i ugradi kao stupanj sigurnosti za bilo koju građevinu'', rekao je Bubalo tada za BHRT.

Inače, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća 2012. godine došlo je do velikih neslaganja oko građenja u ovom naselju, kada su pojedini vijećnici rekli kako nikada neće dignuti ruku za građenje na ovom naselju.

Prvi objekti početkom 60-tih godina morali su biti iseljeni, jer je izgradnjom prvih objekata ovdje došlo do njihovih pojedinih oštećenja. Na starim objektima prisutno je puno oštećenja zbog slijeganja tla u 70-tim godinama.