Zlikovci i priroda: Na kraju se uvijek pokaže tko je gazda

''Na kraju se uvijek pokaže tko je gazda'', kaže za Bljesak.info Robert Oroz, ekološki aktivist iz Fojnice koji je ni mjesec dana prije poplava i klizišta upozorio kako će nas koštati naš odnos prema prirodi.

Nakon tragedije koja je zadesila Bosnu i Hercegovini iz koje se još uvijek broje mrtvi, pojavila su se brojna upozorenja kako sličan scenarij onom jablaničkom prijeti i drugim mjestima. Sve to zbog gradnje na granici zakonitosti, na upitnim dozvolama za glomazna zdanja, minihidrocentrale, kamenolome, solarna postrojenja.

Vratiti rijeku

Oroz kaže kako je glavni uzročnik svih ovih poplava i ove katastrofe velika količina padalina na koje se ne može utjecati. No, tvrdi kako su se štete i pogibelji mogli uvelike smanjiti.

''Mi aktivisti godinama upozoravamo da ne bi trebalo graditi u riječnom pojasu pogotovo ne da se rade nekakve betonske podzide, sužavanja riječnih korita koja su jako opasna. Možda je to lijepo na oko ali je potencijalna opasnost za sve nizvodno. Betoniranjem riječnih korita mi tu rijeku ubrzavamo'', rekao je.

Oroz navodi kako se korito rijeke Željeznice, koja je nanijela ogromnu štetu njegovu kraju, u posljednje dvije, tri godine sužava te se prave se podzide da se proširuje put.

''Treba put, treba komunikacija, ali to trebaju prvo procijeniti stručnjaci što da se uradi i tko da radi. Ne može svatko to da radi. Sve te betonske podzide su popadale kao domino kocke jer nisu bile uvezane jedna s drugom i rađene su iz segmenata. Sav taj materijal koji je godinama nanošen da se proširuje put, sve je to sada završilo u rijekama. To su tisuće i tisuće kubika materijala  i oni sad nazad, ponovno, bez ikakve prave analize, nazad vraćaju taj materijal gore. Put, opet kažem, treba. Ali prije svega, treba regulirati i očistiti riječno korito. Dakle, rijeku vratiti u njezin tok. Oni sada u Lukama čiste na sve strane, čiste se dvorišta, tu je silna mehanizacija, ne zna se tko šta radi a riječno korito je i dalje ne očišćeno. Najavili su padaline u utorak navečer sva sreća pa ih nije bilo'', kaže Oroz.

Neodgovoran odnos

Aktivistkinja Lejla Kusturica ističe kako smo svjedoci da čovjekova aktivnost igra ključnu ulogu u povećanju posljedica katastrofalnih poplava kojima smo svjedočili u Bosni i Hercegovini.

''Ovo nije samo prirodna katastrofa uzrokovana klimatskim promjenama, već i posljedica desetljeća neodgovornog odnosa prema našim rijekama, šumama i zemljištima i to upravo od nadležnih institucija. Dugi niz godina aktivisti i građani upozoravaju na opasnosti koje dolaze iz loših ekoloških politika i projekata, ali vlasti i institucije ignoriraju te glasove, nastavljajući sa štetnim aktivnostima koje direktno ugrožavaju ljudske živote i naš okoliš'', kaže Kusturica za Bljesak.indo.

Ističe kako je mnogo primjera za to.

''Na primjer, masovna gradnja malih hidroelektrana na bujičnim rijekama, gdje se korita pregrađuju i stavljaju u cijevi. Kad naiđe bujica, ona sa sobom nosi kamenje, stijene, mulj i drvo, stvarajući potencijalnu sigurnosnu i ekološku bombu. Takvi projekti su ne samo opasni za ekosustav, već i za sigurnost naselja i ljudi koji žive u blizini ovih rijeka. Slučaj kamenoloma iznad Donje Jablanice, pokazuje kako je investitor desetljećima radio, kako vlasti sada tvrde bez dozvola i mimo volje ljudi, da ne govorimo o provedenim odgovarajućim ekološkim studijama i procjeni rizika'', kaže Kusturica.

Oroz kaže kako se moramo prilagođavati rijekama, poštivati ih i gledati sa strahopoštovanjem, a ne prilagođavati rijeke našim potrebama.

Sječe šuma

''Imamo situacije da ljudi betoniraju radi nekoliko kvadrata da može napraviti ti šupu, kokošinjac, a sada vidimo da je to sve voda odnijela. Sve one aluvijalne ravni postoje tu s razlogom. Sve te livade koje poplave tijekom poplava je njima korisno jer se nahrane hranjivim materijama i one služe kao jedan rezervoar gdje se ta voda smiruje i ne prave se bujice. Imamo situaciju da se livade zaštićuju zidovima i nasipaju i voda nema gdje da se razlije.

Naglašava kako je ista situacija sa sječom šuma.

''Šume se sijeku u riječnom pojasu što je nezamislivo. Imamo primjer na Bitovinji. Zadnji pojas se ne bi smio dirati. Šume koje su do samog platoa se sijeku. Vade se balvani a sve granje je ostavljeno'', kaže Oroz upozoravajući kako to granje u riječnim koritima pravi brane koje ona uvećavaju bujice i dovode do katastrofa.

Kaže da je u vremenima dok je on bio dijete, nakon obilnih kiša voda u koritu nabujala tek za dva, tri dana.

''Ne bi bilo sutradan nikakve bujice. Sada se to dogodi u dva sata. Zašto? Zato što svako brdo ima na desetine probijenih šumskih puteva. Prije bi kiša natopila lišće, mahovinu i njoj treba par dana da se spusti u riječno korito. Sada imamo šumske staze kojima su se izvlačili balvani i one se pretvore u bob staze za vrijeme bujica. I ta voda, umjesto da ide 4, 5 dana do korita ona je za 20 minuta već u koritu i zato dolazi do ovakvih velikih bujica'', kaže Oroz.

I Kusturica upozorava kako dodatno ugrožavanje ljudi i imovine dolazi od neadekvatne sanacije terena koji su eksploatirani zbog rudarenja i sječe šuma.

''Nadzorni organi izriču minimalne kazne, a investitori bez ikakve brige nastavljaju sa štetnim praksama. Uzmemo primjer izgradnje male hidroelektrane "Zlate" na rijeci Doljanci, gdje su aktivisti godinama ukazivali na nezakonitosti u izdavanju dozvola. Iako su nakon šest godina uspjeli na sudovima dokazati nepravilnosti, hidroelektrana je već bila izgrađena i u funkciji'', kaže Kusturica.

Zlikovci

Ističe kako se u BiH koncesije za kamenolome i rudnike olako izdaju, često u neposrednoj blizini naseljenih mjesta, puteva i vodotoka.

''Mještani su svjedoci neodgovornog ponašanja tih investitora, koji ne poštuju zakonske obveze o sanaciji i obnovi područja koje eksploatiraju. Tako je bilo u Mostarskoj Bijeloj, gdje je kamenolom potpuno uništio to područje, a prema onom što znamo firma koja je tamo radila nije imala sve potrebne dozvole za rad. Ovakvi primjeri pokazuju da vlasti i nadzorni organi ili ne rade svoj posao ili ih korumpirani sustav sputava da reagiraju na vrijeme. Dodatno, posebno zabrinjava neadekvatno prostorno planiranje širom zemlje. Prostorni planovi u BiH često nisu usklađeni sa kartama klizišta i rizika od poplava. Rezultat toga je da se projekti, poput hidroelektrana, kamenoloma ili rudnika, realiziraju na rizičnim područjima. Uništavanje šuma na obalama rijeka, kao i prevoženje drvne građe preko tih rijeka, dodatno pogoršava situaciju. Šume, koje bi trebale da zadrže višak vode, nestaju, a prekomjerne padavine stvaraju bujice koje nose sve pred sobom'', kaže Kusturica. 

O pogubnosti nerazmišljanja o posljedicama govorio je i novinar Večernjeg lista, Zoran Krešić, koji je za televiziju Herceg-Bosne rekao, govoreći o dozvolama za solarne elektrane nad Mostarom, kako su oni koji su dodjeljivali markice za lokacije za izgradnju solara ''zlikovci''.

''To govorim i za ljude u gradskim vijećima i svima onima koji su sudjelovali u tome. To nisu uopće časni ljudi'', rekao je Krešić.

Aktivistkinja Kusturica podsjeća kako stručnjaci upozoravaju da će nas ovakve vremenske nepogode sve češće pogađati, ali da se možemo i moramo pripremiti. Dodaje kako preventivne mjere i odgovorno upravljanje našim prirodnim resursima nisu samo ekološko pitanje, već pitanje ljudskih života i opstanka.

''Ukoliko vlasti ne promijene svoj pristup, posljedice će biti još tragičnije. Ovakvi slučajevi pokazuju kako je sistem korumpiran i trom, te kako vlasti prečesto stavljaju interese investitora ispred sigurnosti i života ljudi'', navodi Kusturica.