Zašto imamo višak novca, a manjak zelenih površina i prljav grad?

Na današnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Mostara, između ostalog, nalazi se i dokument Izvršenje proračuna Grada Mostar za period od 01.01.-30-06.2022. godine. Narodski rečeno, to je presjek stanja za prvih 6 mjeseci iz kojeg se vidi, koliko je novca za pojedinu stavku planirano, a koliko potrošeno u tom periodu, piše mostarska inicijativa ''Pravo na grad''.

Cijeli tekst objavljen na njihovoj web stranici objavljujemo u cjelosti. 

Sramotni trendovi utroška sredstava, koji se ponavljaju iz godine u godinu za održavanje zelenila i čistoće, i ove godine su ispod očekivane potrošnje. Od raspoloživih 900 000 KM za godinu dana, za 6 mjeseci umjesto 450 000 KM, potrošeno je samo 238 708 KM.

Navodi se da se taj novac trošio i na održavanje park dvorišta oko stambenih zgrada. Budući da je Mostar posljednji mjeseci po još jednom osnovu postao grad slučaj , a to je činjenica da nam dvorišta uređuju strana veleposlanstva kroz projektne aktivnosti, bilo bi zanimljivo vidjeti koja to dvorišta su u proteklih 6 mjeseci uređivala komunalna poduzeća. Hoće li proračunska sredstva komunalnim poduzećima biti umanjena zbog činjenice da je zajednička komunalna potrošnja dobila stranog donatora?

Zenica uređuje mostarski kružni tok

Pored naša tri poduzeća, ne tako davno, četvrto iz Zenice je uređivalo kružni tok na Rondou, tako da Mostarce više ništa ne može iznenaditi.

Oduševljen ovom idejom i činjenicom da se posao obavlja, a novac ne troši, gradonačelnik Kordić je poručio:

''Malenim koracima do ljepšeg Mostara! Svi smo svjesni problema s kojima se suočavamo i borimo kako bi Mostar dobio ugodnije okruženje za život. Edukacija je ono što određuje velik dio sutrašnjeg dana. Posebno se veselimo činjenici da naši najmlađi sugrađani uživaju u aktivnostima poput ove te da će u zajedništvu i sami stanari nastaviti brinuti o zelenim površinama koje naš Grad čine ugodnijim i ljepšim za život.''

Jesu li ovo ta rješenja za komunalni kaos u Gradu Mostaru koja su najavljivana?!

Da se razumijemo, građani trebaju brinuti i čuvati svoj okoliš, upozoravati one nesavjesne i sl. ali nikako raditi posao koji se plaća njihovim novcem nekim drugim poduzećima.

Pitamo gradonačelnika, gdje su i što rade oni koji su plaćeni da rade ove poslove, dok to za njih rade i vesele se njegovi sugrađani? Zar nije bilo korektno da se makar pridruže građanima? Ako očekujete da se „veseli građani“ nastave brinuti o zelenim površinama, onda nužno morate pred Gradsko vijeće iznijeti novi koncept zajedničke komunalne potrošnje, jer ovo što sada imamo na terenu, niti je po važećim zakonima, niti po odlukama koje ste sami potpisali.

Odluka o obavljanju komunalnih djelatnosti u Gradu Mostaru još uvijek nije došla na dnevni red Gradskog vijeća, a uskoro će to isto Gradsko vijeće, usvojiti 3. proračun u svom mandatu. Odličan trenutak da se razmotri ideja građanskog aktivizma i organiziranja, s ciljem realizacije ZKP-a u segmentima održavanja zelenih površina. Zašto ne bi građani preuzeli dio poslova komunalnih poduzeća i na papiru, jer na terenu to već jesu?!

Projekti, dolaze i prolaze, a samo sistemska rješenja, utemeljena na zakonskom okviru kojim se uređuju komunalne djelatnosti, mogu donijeti kvalitetna i dugoročna rješenja.

Novac postoji

Iz dokumenta Izvršenja je vidljivo da Grad Mostar ima novac s kojim se mogu urediti dvorišta i sve zelene površine, ali i da se raspoloživa sredstva nikada ne potroše. Isto tako je neupitno da se godinama, ciljano, Grad uništava i briše svaki trag tradicije nekad najzelenijeg i najčistijeg grada.

Ako ste pomislili da je Grad prljav jer nema novca da se higijena grada podigne na zavidnu razinu, u ozbiljnoj ste zabludi.

Proračunom za 2022. godinu za održavanje javne higijene planirano je 900 000 KM, a za 6 mjeseci potrošeno je samo 24 %, odnosno 213.705 KM.

Kada je u pitanju ZKP neke stavke se kroz proračun realiziraju više nego odlično, kao što je to recimo odvoženje krupnog otpada. Za 6 mjeseci od raspoloživih 180 000 KM potrošeno je 127.600 KM, indeks potrošnje iznosi 71 %. Kada nadležni odgovore na pitanje je li odvoženje krupnog otpada IKP (individualna komunalna potrošnja) ili ZKP (zajednička komunalna potrošnja), bilo bi lijepo da odgovore koliko je to ''tura'' napravljeno za proteklih 6 mjeseci, na koji način su građani informirani o načinu odvoženja ove vrste otpada. Po Odluci o komunalnom redu, taj otpad bi se trebao odvoziti jednom mjesečno.

Građani opterećeni svakodnevnicom i problemima preživljavanja, nemaju vremena čitati ova izvješća o utrošku javnih sredstava i slične dokumente.

Upravo zbog toga su tu vijećnici koje su građani birali (a neki su se i sami izabrali). Oni bi trebali postaviti pitanja, zašto Mostar ima višak novca i manjak uređenih zelenih površina, zašto imamo nepotrošena sredstva i javnu higijenu na niskoj razini, zašto još uvijek nemamo Odluku o obavljanju komunalnih djelatnosti?

U konačnici, ne samo pitati, nego bi trebali napokon pronaći i odgovore, te ponuditi rješenja.