Zagađenje iz BiH termoelektrana na ugalj deset puta više od dozvoljenog
Zagađenje sumpor-dioksidom (SO2) iz termoelektrana u Bosni i Hercegovini se, tijekom 2020. godine povećalo, uprkos investicijama u odsumporavanje u termoelektrani Ugljevik, pokazuje novi izvještaj mreže CEE Bankwatch-a i Centar za Istraživanje Energetike i Čist Vazduh (CREA), u suradnji sa Centrom za Ekologiju i Energiju i Centrom za Životnu Sredinu.
Ugljevik
U 2020. godini ukupna emisija SO2iz termoelektrana na Zapadnom Balkanu bila je 2,5 puta veća od ukupne emisije svih termoelektrana u EU.
Najveći prestupnik emisija sumpor dioksida u regiji je termoelektrana Ugljevik čije emisije premašuju zbir ograničenja za sve četiri države regije koji imaju nacionalni planovi za smanjenje emisije, dok je Kakanj 7 emitirao 15 puta više SO2 u odnosu na dozvoljeno. Dodatno, termoelektrana Gacko je najveći prestupnik emisija lebdećih čestica, emitujući 5 puta više od dozvoljenog.
Zdravstveni modeli pokazuju da je, od 2018. do 2020. godine, skoro 19.000 smrtnih slučajeva povezano sa emisijama iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu.
“Iz priloženih rezultata vidi se sva besmislenost oko postrojenja za odsumporavanje u RITE Ugljevik. Uloženo je previše novca i vremena da bi ovo postrojenje tek povremeno i pro-forme radi funkcioniralo - netko se ovdje igra sa parama i ljudskim životima, ali nitko i dalje ne odgovara”, komentirala je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu.
Bh. političari da se uozbilje
Denis Žiško iz Centra za Ekologiju i Energiju dodaje: “Krajnje je vrijeme da se bh. političari uozbilje, prestanu trošiti vrijeme i novac na bajke o zamjenskim blokovima i počnu ispunjavati preuzete međunarodne obaveze. Prioritet bi im trebao biti zaštita zdravlja građana BiH, a ne politički populizam i tenderi.”
Zemlje Zapadnog Balkana od 2018. imaju obavezu smanjiti emisije iz termoelektrana u skladu sa EU Direktivom o Velikim Ložištima. Međutim, u 2020. godini su termoelektrane u BIH obuhvaćene Nacionalnim planom za smanjenje emisije emitovale čak deset puta više sumpor-dioksida nego dozvoljeno – 220.411 tona, dok su dozvoljene emisije bile 22.195 tona.
"Za elektrane koje se ne mogu odmah zatvoriti, vlade moraju ograničiti broj radni sati dok se ne ispune standardi emisija, kako bi se spasili životi. Paralelno s tim, hitno se mora pojačati ulaganja u mjere energetske efikasnosti i održive oblike obnovljive izvore energije, a zajedno sa svim relevantnim akterima, posebno pogođenim zajednicama, potrebno je izraditi planove za pravednu tranziciju za radnika i zajednica”, kazao je Davor Pehčevski iz mreže CEE Bankwatch.
Ove godine je Sekretarijat Energetske Zajednice pokrenuo postupak protiv BIH, Crne Gore, Kosova, Srbije i Sjeverne Makedonije zbog kršenja EU Direktive o velikim ložištima.
"Vlade zapadnog Balkana ne mogu sanjati o članstvu u EU i izvoziti električnu energiju u EU zanemarujući pravila o kontroli zagađenja. Vlade zapadnog Balkana koje to još nisu učinile, poput u BIH, moraju odrediti datum hitnog ukidanja uglja", dodala je Ioana Ciuta iz mreže CEE Bankwatch.
