Vapaj Europi - zaustavite nove hidroelektrane

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je, uz podršku 150 nevladinih organizacija diljem Europe, čelnike Europske unije i njezinih institucija na zaustavljanje financiranja novih hidroelektrana javnim sredstvima radi očuvanja biološke raznolikosti.

"Europska komisija i europske financijske institucije godinama kreditiraju štetne projekte izgradnje hidroelektrana. Ako nastave s lošim investicijama, direktno će potkopati ambicije postavljene u Strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti i cilj o obnovi 25.000 kilometara riječnih tokova do 2030. godine", rekao je voditelj programa slatkih voda u WWF-u Adria Zoran Mateljak.

Treba hitno ukloniti postojeće financijske modele i poticaje za nove projekte izgradnje hidroelektrana, kako malih tako i velikih, fokusirati se na ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i podržati Europski zeleni plan, dodao je.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF pozvala je, uz podršku 150 nevladinih organizacija diljem Europe, čelnike Europske unije i njezinih institucija na zaustavljanje financiranja novih hidroelektrana javnim sredstvima radi očuvanja biološke raznolikosti, prenosi Hina.

Pročitajte još

Kako je tekla borba za Bunu - Nemoralne ponude, 'gubljenje papira'...

"Europska komisija i europske financijske institucije godinama kreditiraju štetne projekte izgradnje hidroelektrana. Ako nastave s lošim investicijama, direktno će potkopati ambicije postavljene u Strategiji EU-a o biološkoj raznolikosti i cilj o obnovi 25.000 kilometara riječnih tokova do 2030. godine", rekao je voditelj programa slatkih voda u WWF-u Adria Zoran Mateljak.

Treba hitno ukloniti postojeće financijske modele i poticaje za nove projekte izgradnje hidroelektrana, kako malih tako i velikih, fokusirati se na ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama i podržati Europski zeleni plan, dodao je.

Inicijativa nevladinih organizacija diljem Europe dolazi nekoliko mjeseci nakon nove analize koja je pokazala kako je od 1970. godine nestalo 93 posto slatkovodnih migratornih riba u Europi, što je posljedica, između ostalog, izgradnje i rada hidroelektrana.

Iako 91 posto postojećih i planiranih hidroelektrana u Europi spada u kategoriju "malih" hidroelektrana, odnosno kapaciteta do 10 MW, WWF ističe da je njihov doprinos energetskoj proizvodnji zanemariv, a utjecaj na prirodu ogroman.

Podršku očuvanju rijeka slobodnog toka dalo je i više od 20.000 ljudi koji su potpisali WWF-ovu regionalnu peticiju za zaustavljanje malih hidroelektrana na Balkanu.