Novo istraživanje - Uz hercegovačke rijeke otkrivene vrlo rijetke gljive!

Iako mnogi o tome ne razmišljaju, gljive predstavljaju jednu od najbrojnijih i najvažnijih skupina organizama općenito, kaže za Bljesak.info Nedim Jukić, iz Mikološkog udruženja MycoBH.

Udruženje od srpnja 2023. godine provodi aktivnosti mikoloških istraživanja na obalama hercegovačkih rijeka Bune, Bunice, Bregave i Neretve te njihovih manjih pritoka, s ciljem podizanja svijesti u vezi s značajem očuvanja slatkovodnih ekosistema i njihovih autohtonih obala.

Jukić kaže kako su kroz dosadašnja istraživanja ovog područja zabilježili preko 150 različitih vrsta gljiva. Neke od njih, kaže Jukić, predstavljaju prve registrirane nalaze za Bosnu i Hercegovinu, dok su u Europi pronađene na svega nekoliko lokaliteta.

U okviru ovog projekta snimljen i dokumentarni film "Gljive Hercegovine - između vode i krša" čija je premijera zakazana za 31. svibnja 2024. u 20:30 sati.

Bljesak.info: Što su pokazala istraživanja obala hercegovačkih rijeka Bune, Bunice, Bregave i Neretve te njihovih manjih pritoka?

JUKIĆ: Možemo reći da su ova staništa na području Hercegovine jedinstvena po pitanju bioraznolikosti u odnosu na ostatak naše zemlje. Naime, snažan utjecaj mediteranske klime te mezo-mediteranske vegetacije odnosno dendroflore u kombinaciji s posebnom hidrološkom mrežom ovog područja, uvjetovali su postojanje određenog broja veoma karakterističnih vrsta gljiva koje možemo zvati indikatorskim ili 'flagship' vrstama.

Obale rijeka Bunice, Bregave, Jasenice i drugih rijeka, posebno njihovi izvorišni dijelovi koji su u najboljoj mjeri očuvani, su svojevrsne 'vruće' točke biodiverziteta u svakom pogledu, a upravo to smo konstatirali te znanstveno potkrijepili kroz implementaciju projekta kojeg provodimo. Inače, projekt istraživanja gljiva na hercegovačkim rijekama pod nazivom projekta "Assessing Status of Fungi Inhabiting Neretva River as an Important Step Towards Identifying Top Priority Freshwater Sites in Bosnia and Herzegovina" provodimo od sedmog mjeseca prošle godine, a isti je podržan od međunarodnih organizacija CEPF i BirdLife International.

Bljesak.info: Istraživanje je usredotočeno na gljive odjeljka Ascomycota. Ističete da je to jedna od glavnih indikatora o tome u kakvom su stanju staništa gljiva. Što nam Ascomycota govori?

JUKIĆ: Dobro bi bilo da najprije pojasnimo o kakvim gljivama se radi. Gljive koje većina ljudi poznaje, a neki određene vrste i  konzumiraju, s plodištima u obliku drške i klobuka su gljive odjeljka Basidiomycota. Međutim, puno brojnije su gljive odjeljka Ascomycota. Ove dvije velike skupine gljiva razlikuju se po izgledu plodišta, ali i po reproduktivnim organima i samim načinom reprodukcije. Gljive odjeljka Ascomycota su obično dosta manje veličine, neke su manje od 1 mm, a ima ih prečnika i po 10-ak cm. Obično su oblika čašice, zdjelice, nepravilnog diska, štapičastog oblika i sl., a mogu biti najrazličitijih nijansi te naseljavaju sve vrste supstrata i staništa. Velika većina njih treba vlagu i vodu za život i plodonošenje, pa su upravo najčešće na takvim vlažnim staništima.

Kao i sve ostale vrste organizama i gljive možemo promatrati u kontekstu bioindikatora. Pojedine gljive odjeljka Ascomycota su usko specijalizirane za određene tipove staništa te ih ne možemo pronaći drugdje. Ove vrste ukazuju na specifične stanišne uvjete koje u okviru takvih ekosistema prevladavaju te ih nazivamo svojevrsnim indikatorima ili već spomenutim 'flagship' vrstama. One nam zapravo direktno ukazuju i na stanje odnosno očuvanost i izvornost samog staništa. Recimo, neke vrste gljiva, adaptirane na pojedine stanišne uvjete (npr. prašume ili obale mediteranskih rijeka s izvornom vegetacijom), prestaju egzistirati ukoliko se stanišni uvjeti poremete od strane čovjeka (sječa prašumskih staništa ili modifikacija riječnih obala i riječnog režima). Zbog toga je veoma važno ovakve vrste identificirati i zabilježiti, prvenstveno s ciljem valorizacije prirodnih vrijednosti određenog područja.

Recimo jedna od takvih vrsta koje smo pronašli u okviru projekta je Hymenoscyphus laetus, mediteranska semiakvatična vrsta do sada zabilježena isključivo na riječnim staništima u mediteranskom pojasu Bosne i Hercegovine.

Bljesak.info: Koje sve gljive možemo pronaći na ovome području?

JUKIĆ: Kroz naša dosadašnja istraživanja zabilježili smo preko 150 različitih vrsta gljiva. Vjerujemo da će do kraja projekta taj broj premašiti 200 različitih vrsta. Imajući u vidu oskudnost staništa i obala hercegovačkih rijeka te izrazite termofilne uvjete koji prevladavaju, možemo izjaviti da je ovo veoma značajan rezultat i doprinos za mikologiju naše zemlje, a posebno za mikobiotu hercegovačkog područja.

Izdvojit ćemo neke od najznačajnijih vrsta gljiva koje smo pronašli po rijekama gdje su zabilježene. Na Bregavi – Boudiera areolata, Kompsoscypha chudei, Geoglossum cookeanum, Octospora similis i dr. Na Bunici – Trichoglossum variabile, Cordyceps farinosa, Psilopezia nummularialis i dr, te na Jasenici – Geoglossum umbratile, Smardaea planchonis, Peziza buxea i dr.

Neke od njih poput Peziza buxea, Kompsoscypha chudei ili Trichoglossum variabile predstavljaju prve registrirane nalaze za Bosnu i Hercegovinu, a općenito su rijetke u svijetu te su u Europi pronađene na svega nekoliko lokaliteta.

Bljesak.info: Koja je gljiva najzastupljenija?

JUKIĆ: Teško je izdvojiti neku. Možemo reći da je uz riječne obale veoma zastupljena vrbovača – Lentinus tigrinus koja naseljava odumrle panjeve, debla i grane vrba, a tu je svakako i spomenuta indikatorska vrsta Hymanoscyphus laetus koju smo našli na gotovo svim lokalitetima, pa i semiakvatična lignikolna vrsta Adelphella babingtonii.

Bljesak.info: Kažete da ''ove rijeke predstavljaju istinske oaze biodiverziteta u pravom smislu riječi te utočište u prostranstvima krša za brojne vrste organizama uključujući i gljive''. Što su prijetnje gljivama?

JUKIĆ: Upravo tako. U nepreglednom prostranstvu krškog krajobraza ove rijeke zaista djeluju kao mini oaze biodiverziteta. To trebamo svi shvatiti pa ćemo voditi i više brige o njima.

Ipak, realnost je malo drugačija, a rijeke su suočene s čitavom serijom prijetnji. Na prvom mjestu tu su modifikacije riječnih obala te narušavanje izvornosti i morfologije obale, ali i autohtone vegetacije od strane čovjeka. Tu možemo ubrajati krčenje vegetacije, prekopavanje obale, zatrpavanje obale otpadom te najgori oblik – betoniranje ili kanaliziranje vodnog toka. Na ovaj način vrste gljiva koje naseljavaju obalni pojas zasigurno nestaju.

Jedna od najvećih prijetnji je svakako izgradnja mini hidrocentrala. Na ovaj način se trajno narušava hidrološki režim te vlaženje obala što je od presudnog značaja za brojne vrste gljiva. Zasušivanje riječnih obala jednostavno većina vrsta gljiva ne može preživjeti.

Uz spomenute prijetnje sve veću opasnost predstavljaju naravno i polutacija, urbanizacija te meliorizacija. Sve prijetnje naravno dolaze od strane čovjeka i moramo konstatirati da su veoma izražene na svim hercegovačkim rijekama koje smo istraživali.

Bljesak.info: Koliko izgradnja solara i mini hidrocentrala utječe za svijet gljiva?

JUKIĆ: Izgradnja mini hidrocentrala kako smo već spomenuli trajno narušava prirodnu ravnotežu obalskih ekosistema, ali i vodni režim te samim tim onemogućava kontinuitet različitih vrsta organizama, a ne samo gljiva.

Gljive su ovakvim zahvatima trajno pogođene jer direktno ovise o vodi i postojanju dovoljno količine vlage ili plavljenja supstrata. Indirektno sa zasušivanjem riječnih obala ugrožene su i drvne vrste (dendroflora) higrofilnog karaktera poput vrba. S obzirom da gljive grade simbiotske zajednice s gotovo svim biljkama i drvećem ovo dalje vodi ka mogućem nestanku pojedinih mikoriznih vrsta.

Solari s druge strane ne moraju nužno negativno utjecati na gljive, pod uvjetom da se njihovom izgradnjom ne narušava izvornost riječnih obala.

Bljesak.info: Jesu li ljudi dovoljno svjesni svijeta gljiva oko nas?

JUKIĆ: Nažalost, ljudi nisu dovoljno svjesni uloge svijeta gljiva u biološkoj ravnoteži, ali i njihovog značaja za neometano funkcioniranje osnovnih prirodnih procesa na našoj planeti. Od njihove nezamjenjive uloge u kruženju materije, razgradnji odumrlih organskih ostataka, tvorbi simbiotskih zajednica s biljkama pomoću koje omogućavaju opstojnost biljaka i olakšavaju im život, izgradnje lišajeva zajedno s algama, pa sve do njihove uloge u farmakologiji, medicini, ali brojnim drugim industrijama kao i svojevrsnom vidu relaksacije u vidu hobija za modernog čovjeka, gljive danas predstavljaju neizostavnu kariku te jednu od najbrojnijih i najvažnijih skupina organizama općenito.

Naša namjera je da kroz ovaj projekat skrenemo pažnju na značaj gljiva te da utičemo na podizanje nivoa svijesti svih interesnih stakeholdera.