Utjecaj Hidroelektrane Peć Mlini na rijeku Tihaljinu

U selu Drinovci u Općini Grude postoje Peć Mlini koji su dobili naziv po Ravlića pećini i vodenicama koje su služile za mljevenje brašna. Vodenice su izgrađene nizvodno i u blizini izvora rijeke Tihaljine a sve u privatnom vlasništvu. Nažalost nijedna od njih danas nije u funkciji a neke su i urušene te su pokradeni i mlinski kamenovi i postavljeni 'ko zna gdje kao ukras u dvorištu.

Sam krajolik je vrlo zanimljiv zbog svoje visinske razlike između Imotsko - Bekijskog polja i samog izvora gdje ta razlika iznosi između 70 i 80 metara. 

Samim time i izgradnja hidroelektrane je oduvijek bila zanimljiva tema te se negdje početkom 2000. godine. kreće i u realizaciju izgradnje iste. Mnogi mještani su bili skeptični i iskazivali su sumnju na negativni utjecaj elektrane na nizvodni tok rijeke Tihaljine. Naravno da bi se zadovoljile sve strane naručena je i studija o utjecaju HE Peć Mlini na rijeku Tihaljinu.

Studiju su izradili dr. sc. Stjepan Mišetić, prof. biolo. te  Marijan Marasović dipl. ing. građ.  (Y1-D39.00.30-H01.2 broj studije) u Zagrebu 2000. godine.  

Dana 27.06.2000. godine na prvoj sjednici Stručne komisije Županije Zapadnohercegovačke za ocjenu studije donosi se odluka o izradi sažetka studije o utjecaju HE Peć Mlini na okoliš. Nedugo potom 14.07.2000. godine se donosi odluka o stavljanju tog istog sažetka na javni uvid i raspravu.

Prema provedenom ispitivanju vode rijeke Tihaljine su ocijenjene tako da zadovoljavaju kriterije I klase vode (prve klase).

Također se utvrdilo da u rijeci Tihaljini živi 17 vrsta riba, 16 vrsta gmazova, oko 55 sisavaca, 7 vrsta vodozemaca i oko 129 vrsta ptica.

Životinjske vrste koje su „endemi“ su: mekousna pastrva, plotica, sitnoljuskavi klen, zubatak, vijun, strugač, glavatica, primorska uklija, imotska gaovica.

Od vodozemaca: čovječija ribica, daždevnjak, mali vodenjak, gatalinka, smeđa krastača, smeđa žaba.

Od gmazova: sve vrste osim zmija otrovnica.

Od ptica : sve vrste osim lovne divljači koja je  zaštićena zakonom o lovu.

Od sisavaca: jež, rovke, obični zec, vjeverica, vidra, vuk i svi šišmiši.

Čitajući studiju čini se da je ista napravljena po svim mogućim pravilima struke i da obuhvaća sve moguće segmente utjecaja HE Peć Mlini na okoliš te potvrđuje kako je utjecaj iste minimalan i da štete ne bi trebalo biti.

ALI ŠTO SE TO ONDA DOGAĐA

Prilikom same izgradnje, prvi štetan zahvat se radi na prirodnoj sedrenoj barijeri poznatijoj kao „LEPETINOVAC“ gdje dolazi do miniranja iste i uklanjanja bagerima.

Tada se uništava glavno mrjestilište potočne pastrmke, što i sama studija potvrđuje, u kojoj piše da je stalna zabrana ribolova od mosta na „BRVI“ (nekih 100 m nizvodno) do samog izvora.

Prilikom produbljivanja korita uništava se kompletan biljni i životinjski svijet od samog postrojenje HE Peć Mlini do Lepetinovca u dužini od nekih par stotina metara.

U toku zime pri visokom vodostaju jake vode odnose namekšani materijal (pijesak) koji se taloži u koritu rijeke na mjestima koji su ravniji i dolazi do smanjenja dubine korita a i prekrivanja biljaka koje su tu prirodno rasle. Samim smanjenjem dubine korita dolazi i do prekomjernog izlijevanja vode koja čini štetu na okolnom zemljištu i livadama.

HE Peć Mlini bi trebala u vremenu niskog vodostaja prestati sa svojim radom a to je u periodu od 15.06 do 15.10 sa nekim odstupanjem do mjesec dana (15.11) ovisno o hidrološkim prilikama pri kraju godine.

Nažalost to se vrlo rijetko poštuje tako da imamo u vremenu niskog vodostaja (ljetni period) situacije gdje se voda u bazenu Nuga prikuplja te se pušta preko turbina. Tada se događa najveća šteta za biljni i životinjski svijet. Dolazi do naglog zamućenja vode koja je za nekoliko stupnjeva toplija zbog višednevnog stajanja u bazenu Nuga te tako izaziva temperaturni šok za sav biljni i životinjski svijet.

Mještani koji su rođeni i odrasli na rijeci Tihaljini tu razliku između one prekrasne prirodne krške ljepotice i sadašnje devastirane i uništene rijeke najbolje vide i znaju.

Riblji fond je strahovito smanjen i za razliku od nekada danas imate po par stotina metara korita rijeke gdje nema ni jedne ribe. Biljni svijet je toliko uništen čestim oscilacijama vodotoka zbog puštanja vode u ljetnom  periodu da rijeka nekada izgleda kao da su sve pošasti ovoga svijeta prošle njenim koritom.

Kod same Elektrane postoji i upojna jama (septička) za fekalije koja je u početku pražnjena cisternama Komunalnog poduzeća u vlasništvu općine Grude. Sada se to više ne radi pa se pitamo gdje odlazi sadržaj septičke pošto znamo da je cijeli dio oko elektrane okružen podzemnim vodama a u toku zime imamo sa svih strana izbijanje podzemnih voda.

Od nekih pozitivnih strana izgradnje ovakvih postrojenja bi bili jedino prihodi koji se na ime rente isplaćuju lokalnim zajednicama u ovom slučaju Općini Grude. Po zakonu od isplaćenih sredstava 50% bi trebalo biti direktno uloženo u područja koja su oštećena radom HE PEĆ Mlini a to su Mjesne zajednice Drinovci i Tihaljina.

Nažalost samovoljom Načelnika Općine Grude ni to se ne događa. Ali da se i cijeli iznosi koriste na saniranje štete koja se pričinjava radom elektrane to ne bi uspjelo poništiti njen štetni utjecaj.

Zaključak bi bio da se na rijekama malog protoka vode gledajući korist i štetu od izgradnje Hidro elektrana ne bi nikada trebalo dozvoliti izgradnju istih.

_{Ovaj medijski sadržaj nastao je u okviru projekta Centra za građansku suradnju „Promoviranje participacije građana u lokalnoj upravi“ uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za demokraciju/NED. Sadržaj je isključiva odgovornost autora i ne mora nužno održavati stavove NED-a ili CGS-a.}

_{Korištenje sadržaja i njegovo ustupanje trećim stranama je moguća uz prethodnu suglasnost Centra za građansku suradnju, Livno.}