Pokret Karton Revolucija upozorio je javnost na činjenicu da se, unatoč proteku 15 godina, projekti hidroelektrana Glavatičevo, Bjelimići i PHE Bjelimići još uvijek nalaze u strateškim dokumentima Vlade Federacije BiH, iako njihova izgradnja nikada nije realizirana.
Vlada Federacije BiH još je 2010. donijela odluku kojom je navedene projekte proglasila objektima od javnog interesa, a njihova izgradnja predviđena je na području Grada Konjica, u mjesnim zajednicama Glavatičevo i Bjelimići. Iako se od tada ništa nije gradilo, projekti i dalje ostaju dio važećih prostorno-planskih akata Federacije BiH i HNŽ.
U međuvremenu je, oko 50 kilometara uzvodno, na administrativnoj liniji Konjic–Kalinovik, izgrađena i puštena u probni rad HE Ulog, projekt koji je, prema navodima aktivista, već pokazao ozbiljne negativne posljedice po gornji tok Neretve.
Aktivisti Karton Revolucije tvrde da postoji nezvaničan politički plan prema kojem bi, pod izgovorom ublažavanja posljedica HE Ulog, u Federaciji BiH mogla biti pokrenuta izgradnja hidroelektrana Glavatičevo i Bjelimići — što bi, kako upozoravaju, trajno devastiralo jedan od posljednjih divljih riječnih tokova u Europi, piše Karton Revolucija.
Tijekom provjera aktivisti su saznali da Federalno ministarstvo okoliša i turizma, UNDP i Grad Konjic rade na elaboratu za proglašenje planine Prenj zaštićenim područjem. No, u službenom priopćenju navedeno je da će se “dio kanjona Neretve samo naslanjati na zaštićeno područje”, što upućuje na to da gornji tok rijeke možda neće biti obuhvaćen zaštitom.
Karton Revolucija podsjeća i da su još 2007. predlagana rješenja za proglašenje šireg područja Igmana, Bjelašnice, Treskavice i kanjona Rakitnice nacionalnim parkom ili parkom prirode — ali ti procesi nikada nisu provedeni.
Zbog brojnih otvorenih pitanja, aktivisti su nadležnim institucijama uputili set inicijativa i zahtjeva.
Od Grada Konjica traže pokretanje postupka za izmjenu odluke iz 2010. i brisanje statusa javnog interesa za HE Glavatičevo, HE Bjelimići i PHE Bjelimići. Također traže pokretanje procesa proglašenja gornjeg toka Neretve za zaštićeno područje koje bi bilo uključeno u okvir zaštite Prenja — ili definirano kao samostalno zaštićeno područje.
Između ostalog, podsjećaju i na Preporuku 217 Bernske konvencije iz 2022., kojom je BiH preporučeno ukidanje projekata Glavatičevo i Bjelimići zbog nepovratnih negativnih učinaka na rijeku.
Kanton i Federacija dobili su zahtjeve za pojašnjenje statusa projekata, uvid u dozvole, te objašnjenja "zeleno označenih zona" u prostornom planu HNŽ koje bi, prema tumačenju aktivista, mogle predstavljati buduća potencijalno zaštićena područja.
S obzirom na to da HNŽ još uvijek nema Zakon o šumama, te da Federacija godinama odgađa donošenje entitetskog zakona, iz Karton Revolucije pozivaju javnost na aktivnije praćenje procesa zaštite Neretve i pritisak prema institucijama da se konačno uklone projekti hidroelektrana iz planskih dokumenata.
„Samo jasnim i transparentnim postupcima može započeti stvarni proces spašavanja Neretve“, poručuju aktivisti, piše Karton Revolucija.
