Ulaganja u otpornost mogu pomoći Bosni i Hercegovini da se zaštiti od klimatskih šokova

Bosna i Hercegovina treba uložiti 6,8 milijardi dolara u sljedećem desetljeću kako bi zaštitila stanovništvo, imovinu i privredu od štetnih i rastućih utjecaja klimatskih promjena, navodi se u danas objavljenom Izvještaju Grupacije Svjetske banke o klimatskim promjenama i razvoju za Bosnu i Hercegovinu.

Izravne prijetnje za ekonomsku stabilnost

Izvještaj upozorava da bi štete uzrokovane klimatskim promjenama do 2050. mogle smanjiti ekonomiju Bosne i Hercegovine za čak 14 posto. S obzirom na to da poplave čine više od 90 posto šteta povezanim s klimom, izvještaj naglašava potrebu za rješenjima temeljenim na prirodi, kao što su obnova poplavnih ravnica i očuvanje tresetišta, kako bi se povećala otpornost i potaknuo ekonomski rast.

"Klimatske promjene ne predstavljaju samo okolišni izazov, već i izravnu prijetnju ekonomskoj stabilnosti, javnom zdravlju i socijalnom blagostanju u Bosni i Hercegovini", izjavio je Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

"Nedavne razorne poplave u BiH, osobito u Jablanici, ozbiljan su podsjetnik na ljudsku cijenu klimatskih katastrofa, koje pogađaju živote, osnovna sredstva za egzistenciju i čitave zajednice. Poduzimanjem odlučnih aktivnosti sada, Bosna i Hercegovina može ublažiti buduće rizike i otvoriti mogućnosti za održiv rast.", dodaje Sheldon.

Naglasak na sprječavanju energetskog siromaštva

Pravovremena ulaganja u prilagodbu klimatskim promjenama, osobito u infrastrukturu za zaštitu od poplava, mogu značajno zaštititi ekonomiju zemlje. Proaktivne mjere mogu smanjiti potencijalni gubitak BDP-a zbog klimatskih promjena, uz istovremeno otvaranje novih radnih mjesta, unaprjeđenje vještina i povećanje trgovinskih prilika. Projekcije pokazuju da svaki euro uložen u prilagodbu klimatskim promjenama donosi povrat do deset eura, što ukazuje na velike ekonomske koristi takvih inicijativa.

Izvještaj također naglašava važnost pravedne tranzicije prema niskougljičnoj ekonomiji do 2050. godine. To uključuje prestanak proizvodnje električne energije iz ugljena, povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora poput sunca i vjetra, te poboljšanje energetske učinkovitosti u različitim sektorima. Kako bi tranzicija bila pravedna, izvještaj ističe potrebu za vladinim mjerama koje će spriječiti energetsko siromaštvo i pružiti podršku kućanstvima s niskim dohodkom.

Očekivanja od privatnog sektora

Za postizanje cilja nulte neto emisije do 2050. godine, očekuje se da privatni sektor sudjeluje s gotovo 90 posto ulaganja u dekarbonizaciju, osobito u sektorima transporta, zgradarstva i električne energije.

"Investicije privatnog sektora i radna mjesta u zelenoj ekonomiji ključni su za pozicioniranje Bosne i Hercegovine na put održive budućnosti", rekao je Nicolas Marquier, regionalni menadžer IFC-a za Zapadni Balkan. "Javno-privatno partnerstvo za razvoj infrastrukture i zeleno financiranje bit će presudno za realizaciju investicija potrebnih za dekarbonizaciju ekonomije i izgradnju otpornosti na klimatske promjene."

Suradnja s institucijama

Osim fokusa na povećanje otpornosti i prijelaz na čišću ekonomiju, izvještaj preporučuje uspostavljanje snažnih institucija i regulatornog okvira kako bi se osigurale učinkovite i održive klimatske mjere.

Grupacija Svjetske banke već surađuje s vlastima u Bosni i Hercegovini na projektima koji uključuju podršku za pravednu tranziciju i poboljšanje kvalitete zraka, navodi se u priopćenju.