Ugrožen krški sustav zapadne BiH: Planira se gradnja 500 elektrana bez znanstvene procjene

Neformalna grupa građana (NGG) "Očuvajmo duvanjski kraj" iz Tomislavgrada, u suradnji s Aarhus centrom u BiH, apelira na nadležne institucije i međunarodne organizacije da hitno poduzmu mjere za zaštitu jedinstvenog krškog područja zapadne Bosne i Hercegovine, koje obuhvaća općine Tomislavgrad, Livno i Kupres.

Ovo područje suočeno je sa ozbiljnom prijetnjom zbog planirane izgradnje više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Ugrožene pitke vode Dinarskog krša

Zahvati su planirani na najvišim i hidrološki najaktivnijim dijelovima Dinarskog krša – prostoru iznimne važnosti za regionalnu opskrbu vodom, posebno unutar Jadranskog i djelomično Crnomorskog sliva. Planinski masivi ovog područja djeluju kao ključne zone infiltracije, odnosno prirodne recharge zone, kroz koje se oborinske vode akumuliraju i pune podzemne vodonosnike koji pitkom vodom opskrbljuju brojne zajednice u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Riječ je o međusobno povezanoj hidrogeološkoj cjelini s jasnim prekograničnim utjecajem.

U tako hidrološki osjetljivom području svaki građevinski zahvat – od miniranja i kopanja temelja, do betoniranja i uklanjanja vegetacije – preoblikuje prirodnu strukturu krškog tla, remeti sustav pukotina i smanjuje kapacitet tla za infiltraciju oborinskih voda. Takve intervencije izravno ugrožavaju punjenje vodonosnika, stabilnost tla i kvalitetu pitke vode – što potvrđuju brojna znanstvena istraživanja. Zbog toga nijedan projekt ne bi smio biti promatran izolirano, već u kontekstu kumulativnog i prekograničnog utjecaja.

"Ovo područje je srce Dinarskog krša i dom nekim od najvažnijih izvora pitke vode za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku. Upravo ovdje, u ovom krhkom i dragocjenom prostoru, planira se izgradnja više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana, zajedno s kilometrima dalekovoda, pristupnih cesta i trafostanica, bez odgovarajuće procjene kumulativnog utjecaja na okoliš i hidrološke resurse", poručila je Nina Kreševljaković, pravnica Aarhus centra u BiH.

Bez analiza

Unatoč velikoj važnosti ovog područja, nijedan od postojećih i planiranih projekata nije bio podvrgnut kumulativnim hidrološkim analizama niti je provedena prekogranična procjena utjecaja. Također, nedostaju podaci o terenskim istraživanjima koja bi omogućila pouzdano razumijevanje dinamike podzemnih voda, osobito u zonama punjenja vodonosnika.

"Smatramo da su nužna nova, neovisna istraživanja kako bi se procijenio utjecaj ovih zahvata na hidrološke i ekološke sustave te dugoročne posljedice za lokalnu zajednicu i zdravlje ljudi. Posebno upozoravamo da se planinski masivi ovog područja pogrešno doživljavaju kao 'prazan prostor', iako imaju ključnu hidrološku, ekološku i društvenu ulogu u regionalnoj stabilnosti vodnih i prirodnih sustava", istaknula je Anica Krstanović iz neformalne grupe građana "Očuvajmo duvanjski kraj".

U skladu s ciljevima projekta DIKTAS II i UNESCO-ova programa IHP, Aarhus centar u BiH zajedno s NGG "Očuvajmo duvanjski kraj" zahtijeva hitnu zaštitu ovog područja kroz njegovo uvrštavanje među prioritetne pilot-lokacije te dodjelu statusa "Transboundary hotspot zone".

Apel za zaštitu prirodnih resursa

Mjere koje se predlažu uključuju: izradu službenog izvješća o ranjivosti u suradnji s domaćim i međunarodnim stručnjacima; uvođenje moratorija na sve nove koncesije i projekte u izgradnji dok se ne provedu temeljite, neovisne hidrološke studije; provođenje međunarodnog hidrogeološkog uvida u stanje podzemnih voda; uključivanje lokalnog stanovništva i organizacija civilnog društva u sve faze odlučivanja i provedbe.

Ovaj apel ima za cilj zaštitu prirodnih resursa – prije svega podzemnih voda, biološke raznolikosti i krajobraza – koji su od ključne važnosti ne samo za lokalne zajednice, već i za očuvanje funkcionalne i hidrološke ravnoteže u prekograničnom području. Projekt DIKTAS II predstavlja ključni mehanizam za zaštitu krških vodonosnika u regiji – alat koji omogućuje odgovorno i znanstveno utemeljeno upravljanje ugroženim područjima zapadne Bosne i Hercegovine. Samo pristup utemeljen na znanosti, uz uključivanje lokalne zajednice, može osigurati dugoročnu zaštitu voda, krajolika i života koji o njima ovise.

Apelu se pridružilo i dvanaest organizacija i neformalnih građanskih inicijativa iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine, koje izražavaju zabrinutost zbog ugroženosti krških vodonosnika i podržavaju zahtjeve za njihovu hitnu zaštitu.