Ubrzano zakiseljavanje oceana ne vidi se golim okom, ali je golemi problem čije je dalekosežne posljedice teško pojmiti. Uzrokuje ga povećana koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi, prenosi HINA. 

Samo gledajući u more, ne znamo što se u njemu zbiva. 

''Kad sam djedu rekao da je ribe bilo daleko više kad sam bio mali, samouvjereno je odgovorio da je i sada ima, ali je mi ne znamo uloviti“, kaže Patrik Krstinić iz organizacije za zaštitu prirode WWF Adria. Pojašnjava da taj primjer ukazuje koliko su ljudi neskloni prihvatiti oku nevidljivo.

Rast ugljičnog dioksida u atmosferi dovodi do brže acidifikacije oceana. To je prijetnja brojnim vrstama, a nestanak samo školjkaša ili puževa odrazio bi se na cijeli morski ekosustav.

Ugljični dioksid - glavni krivac

''Prije 56 milijuna godina izumrla je gotovo polovica dubokomorskih planktonskih vrsta za što postoje dokazi u geološkim slojevima. Međutim, tada se acidifikacija odvijala vrlo dugo", nastavlja Krstinić.

Danas se događa čak deset puta brže, a implikacije su nepredvidive. Na planktonskom svijetu počiva sve, kaže, od manjih vrsta do velikih morskih sisavaca. 

Zato poziva na hitnu akciju. Najveće posljedice imat će oni koji ugrađuju ugljični dioksid u svoje skelete i kućice - školjkaši, puževi, koralji, ježinci, zvijezdače, trpovi, rakovi..

Nestanak samo školjkaša ili puževa odrazio bi se na cijeli morski ekosustav, ističe.

Glavni uzrok acidifikacije je ugljični dioksid, plin ključan za život na Zemlji koji sam po sebi nije prijetnja. 

Međutim, od industrijske revolucije emisije CO2 porasle su do te mjere da trećinu apsorbiraju oceani što je posljedično smanjilo njihovu pH ravnotežu.

Današnja prosječna pH vrijednost mora iznosi oko 8,1 što znači da je 25 do 30 posto niža od one prije industrijske revolucije. 

Prema proračunima Međunarodnog panela o klimatskim promjenama (IPCC) pH vrijednost svjetskih mora u sljedećim će stoljećima pasti na 7,3. 

Zakiseljavanje može biti alarmantno ako oceani nastave upijati CO2 iz atmosfere do krajnjih granica. Time mogu postati izrazito kiseli što onemogućuje održavanje ekološke ravnoteže.

''Oceani su pluća Zemlje, oni proizvode oko 80 posto kisika“, upozorava biolog mora Nikola Medić.

Mora umiru

Na Zemlji je sada najveća bioraznolikost u geološkoj povijesti, ali su i najveći gubici. 

''Ne smijemo zatvarati oči pred opasnošću jer će zbog efekata klimatskih promjena mnoge vrste izumrijeti, a iz te jednadžbe nije izuzet čovjek“, rekao je Krstinić za Hinu.

Zakiseljavanje mora često se zanemaruje u debatama o klimatskim promjenama iako se radi o pogubnoj posljedici neodgovornog ponašanja ljudske vrste.

Obalna staništa izgrađena od organizama koja žive u priobalnim područjima naći će se u osobito velikim problemima. Koraljni otoci i grebeni gusto su naseljena područja, a migracije će se odraziti na ostatak svijeta.

Osim toga, promjene koje se zbivaju u svjetskim morima utječu i na Jadran, poluzatvoreno i relativno plitko more što podrazumijeva veću opasnost od ozbiljnih posljedica uzrokovanih klimatskim promjenama. 

Prema istraživanju Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije, u Sredozemlju je u zadnjih 50 godina izgubljeno 41% morskih sisavaca i 34% ukupne količine ribe. Od toga su najveći gubici zabilježeni u Jadranu s gubitkom od 50%. 

Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. s pogledom na 2070. godinu, posebna bi se pažnja trebala posvetiti sektorima pod najvećim utjecajem klimatskih promjena. Tu spadaju i ribarstvo, akvakultura, bioraznolikost te turizam.

''Ne zaboravimo da čak 20 posto BDP-a dolazi iz turističkog sektora. Imamo izraženi gastro turizam, ronjenje, rekreativni ribolov.. Na kraju krajeva, tko uopće želi mrtvo more? Ljudi dolaze vidjeti život“, naglašava Krstinić.

Nužne hitne promjene 

Europski parlament još 2019. proglašava klimatsku krizu tražeći od Komisije ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova. EK potom sastavlja Zeleni plan kojim Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna.

U lipnju 2021. Parlament je odobrio novi propis o klimi kojim se cilj smanjenja emisija u EU do 2030. u odnosu na 1990. povećava s 40 na najmanje 55%. Također je usvojio stajalište o strategiji o biološkoj raznolikosti do 2030.

Hrvatska je jedna od zemalja koje su pod najvećim negativnim utjecajem klimatskih promjena, što je objavila i Europska agencija za okoliš.

Znanstvenik Medić živi i radi u Danskoj te primjećuje da je ondje tema klimatskih promjena konstantno aktualna dok Hrvati nisu svjesni njene važnosti. „

"Na izborima 2019. bilo je presudno koja će stranka biti najambicioznija po pitanju klimatskih politika“, oslikava osviještenost Danaca. 

Kod nas se tema klimatskih promjena doživljava kao pretjerivanje, kaže, a znanstvenike se optužuje za apokaliptične scenarije. 

Negoduje što Europska unija presporo reagira – donošenje odluka traje dugo, a dok se počnu primjenjivati, već su zastarjele. Na sporost promjena veliki utjecaj imaju također moćni lobiji.

''Lobiranje i nemogućnost pomirenja ekologije s ekonomijom najveće su zapreke ostvarenju održivosti“, kazao je Hini.