Uborak: Jesu li tri godine realna opcija i što ćemo za tri mjeseca?

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je stavljanjem na uvid "Plana prilagodbe upravljanja otpadom za regionalnu deponiju Uborak-Buđevci u Mostaru", izazvalo prve pozitivne reakcije u Hercegovini.

Laički gledano, većina građana mogla je zaključiti kako će Uborak biti zatvoren u roku od tri godine i nakon toga će nastupiti razdoblje mira i čistoga okoliša, bez blokada deponija, prosvjeda, špekulacija o tome koliko nas 'truju' i tome slično.

Čitajući ovaj dokument, možemo zapaziti vrlo važan, upozoravajući pasus: "Nedostatak prostora za odlaganje (postojeće kasete su popunjene, aktivna samo kaseta-ploha II uz mogućnost odlaganja za narednih cca 100 dana, nedostaje proces rekultivacije neaktivnog dijela tijela deponije koji bi se odvijao uporedo sa odlaganjem na plohu…)".

Drugim riječima, grad Mostar bi potkraj ljeta opet mogao plivati u smeću, jer nakon tri mjeseca i bez blokada više neće imati gdje odlagati otpad.

Ne treba također smetnuti s uma da je Grad ranije otkupljivao zemlju u području sadašnje deponije, kako bi imao odlagalište do pronalaska nove lokacije.

Nadalje, ne postoji jasan plan nove deponije, čak ni lokacije koja bi to potencijalno mogla biti.

Čini se kako je izglednija druga varijanta Plana prilagodbe, i to: "Prijedlog mjera za zatvaranje postojeće regionalne deponije Uborak - Buđevci za period duži od tri godine, gdje će uvjet za zatvaranje iste biti početak rada nove regionalne deponije na nekoj drugoj odobrenoj lokaciji".

Podsjetimo, varijanta I. je: "Prijedlog mjera za zatvaranje postojeće regionalne deponije Uborak - Buđevci u zakonski propisanom roku od tri godine".

U stručnim krugovima se često može čuti mišljenje (ne uvijek glasno) kako je loše upravljanje deponijom najveći problem Uborka.

Uostalom, u dokumentu FMOIT-a se kaže kako "na lokaciji deponije ne postoji odgovarajuća infrastruktura koja može garantirati, po okoliš i ljudsko zdravlje, sigurnu obradu i odlaganje komunalnog otpada" i kako se "veoma nizak procenat otpada se reciklira (oko 2%) i nema barem djelimične finalne obrade, šrediranja i dobijanja poluproizvoda koji bi imao veću cijenu na tržištu".

Bude li se ovom Planu 'olako' pristupilo, bojazan da tema Uborak uskoro ponovno eskalira, sasvim je opravdana.