U Neretvi pronađena nova životinjska vrsta

Povodom Dana planete Zemlje, koji je obilježen 22. travnja, Centar za životnu sredinu objavio je da je naša planeta bogatija za jednu novu vrstu pod nazivom Baeoura neretvaensis, a ime je dobila po Neretvi, rijeci na kojoj je i pronađena.

Prošle godine je tim od 50 znanstvenika vršio istraživanje gornjeg toka Neretve, gdje su otkrili više od 1.300 vrsta.

"Među njima je osam novih vrsta za znanost, a do sada je potvrđena Baeoura neretvaensis, dok se za ostalih sedam još čeka službena potvrda", kazao je za "Nezavisne" Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

ZooKeys

"Za nove vrste neophodno je da znanstvena zajednica službenO potvrdi svaku, kao i da se odradi detaljna laboratorijska analiza. U ovom slučaju, to je trajalo skoro 10 mjeseci, a prvu verifikaciju je odradio prestižni znanstveni časopis 'ZooKeys', koji ima za cilj da verificira informacije o taksonomiji, filogeniji, biogeografiji i evoluciji životinja", kazao je Topić.

Dodao je da se značaj novootkrivene vrste ogleda u boljem poznavanju prirode, koja je izuzetna u bogatstvu živog svijeta.

"Neophodno je da upoznamo našu prirodu ili konkretno ovo područje, kako bismo znali kako da upravljamo njim i kako da ga zaštitimo da bismo postigli balans koji nam je neophodan u budućem održivom razvoju, kako ove regije, tako i šireg društva. Svaka vrsta, pa i ova, ima svoju ulogu u ekosistemu i prirodi. Tako i ova ima tu da je dio lanca ishrane koja omogućava opstanak drugih organizama koji zavise od nje", tvrdi Topić i napominje da nestankom nekih vrsta narušava se prirodni lanac ishrane i sve počinje da se pomjera, reakcija postaje lančana.

Neophodne i male vrste

"Zato je neophodno postojanje čak i 'malih' vrsta. Insekti su daleko najbrojnija grupa organizama, preko jedan milijun do sada otkrivenih vrsta u svijetu, ali upravo grupa insekata ima jednu od najznačajnijih uloga u opstanku drugih vrsta, kao što su na primjer vodozemci, ribe, ptice ili sisari. Također, grupa insekata je i jedna od najugroženijih u svijetu, te svake godine vidimo podatke o drastičnom padu broja ovih populacija. Zato je neophodno da ovi organizmi postoje, kako bi ekosistemi ostali u dobrom stanju", objašnjava Topić.

Ističe da otkrivanje novih vrsta dovodi do boljeg poznavanja područja gdje su otkriveni, a to dalje vodi ka većoj zaštiti.

"Što se bolje upoznamo s ovim područjem, možemo shvatiti kako ono funkcionira i na koji način njim da se upravlja. Ova vrsta je sada otkrivena za nas, da je tu prisutna i to se nadovezuje na druge značajne rezultate koji nam govore da je zaista ovaj gornji tok rijeke Neretve jedno od najvrJednijih područja u našoj državi. I to nam svakako može pomoći da shvatimo koliko se tu radi o jedinstvenoj prirodi i da je zaštita ovog područja neophodna i da se to mora desiti u bližoj budućnosti", kaže Topić i napominje da je riječni sustav Neretve i te kako ugrožen, a da su najveće prijetnje hidroelektrane.

Uništavanje

"S jedne strane imamo nevjerojatan biodiverzitet i autohtone vrste organizama, a s druge postoje mnogi projekti koji bi kumulativno izmijenili ovo područje do neprepoznatljivosti. Najveća prijetnja su hidroelektrane koje presijecaju slobodan tok rijeka, a zatim nose i čitav niz promjena koje na širem području dovode do degradacije staništa i nestanka mnogih organizama. Na području gornje Neretve je trenutno u planu izgradnja 24 hidroenergetska objekta. Riječ je o četiri velike hidroelektrane i 20 manjih, ali ne i beznačajnih, jer stvaraju veliku štetu upravo i te 'male', kako su na početku nazvane. Na teritoriji Neretve u Republici Srpskoj na području općina Kalinovik i Gacko u planu je sedam elektrana na Neretvi i još četiri na njenim pritokama", ističe Topić.

Kako kaže, realizacijom ovih projekata bi se ovo područje nepovratno degradiralo, te dodaje da je neophodno da se ide u pravcu zaštite i održivog korištenja ovog područja, kroz koje bi lokalne zajednice, ali i društvo imali mnogo veće benefite.

"Od Vlade RS očekujemo da će, uzimajući u obzir sve navedene činjenice, proglasiti Zaštićeno stanište 'Neretva', koje će ujedno biti i površinski najveće zaštićeno područje u RS. Svakako nastavljamo s našim istraživanjem, pa ćemo i ove godine organizirati sedmodnevni kamp pod nazivom 'Sedmica nauke na Neretvi' koji će biti održan od 30. svibnja do 7. lipnja. Cilj nam je da još više istražimo ovo područje i da utvrdimo njegovo prirodno bogatstvo jer razumijevanje prirode je najbolji način da shvatimo kako njom da upravljamo i budemo u harmoniji, na obostranu korist", istakao je Topić.