U HNŽ-u nije dobro - Hoće li nam šume preživjeti?

Šume Bosne i Hercegovine pravo su prirodno blago, a nadležni ga doslovno tako i iskorištavaju. Posebno su ugrožene šume u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Lejla Kusturica aktivistica i direktorica Fondacije ‘’Atelje za društvene promjene – ACT’’, smatra da u šumarskom sektoru stanje nije dobro, a posebno je kaotično u HNŽ-u.

''Prije svega je bitno istaknuti da Bosna i Hercegovina spada u red najšumovitijih država u Europi, s obzirom na to da šume i šumska zemljišta zauzimaju više od polovine teritorije naše države. To nas obavezuje da se prema ovom uvjetno obnovljivom resursu odnosimo s posebnom pažnjom kako bismo zadovoljili potrebe i sadašnjih i generacija koje dolaze'', kaže Kusturica.

Nije dobro

Nažalost, stanje u šumarskom sektoru nije dobro, štoviše smatra da je kaotično u pojedinim sredinama, prvenstveno Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Iz Centra za životnu sredinu kažu da je Bosna i Hercegovina je zemlja predivne prirode i više od 50 posto teritorije države je pokriveno šumom, a možemo se pohvaliti s čak 12 prašuma, ali čovjek ih ugrožava.

''Pitanje današnje ugroženosti naših šuma je veoma kompleksno. Očite varijacije u klimatskim trendovima posebno imaju negativan utjecaj na rasprostranjenost i trajanje šumskih požara. Ove negativne pojave zajedno pogoduju širenju biljnih bolesti i nametnika što dugoročno slabi zdravstveno stanje i vitalnost naših šuma. Također, postoje pritisci na šume uzrokovani direktnim djelovanjem čovjeka'', kažu iz Centra za životnu sredinu.

Pritisak

Posebno su se osvrnuli na pritiske u smislu količina drvne mase koja se svake godine planira i realizira, a ovisni su od niza društveno-ekonomskih faktora i na žalost u ovom, kako smatraju, povijesnom trenutku u našoj zemlji šuma se sve više promatra isključivo kao resursna baza, što će dugoročno imati negativan utjecaj na stanje šuma naše zemlje.

Pročitajte još

Hoće li nova Vlada HNŽ ugledati šumu iza drveta?

''Šuma i šumarstvo su mnogo širi spektar faktora od proizvodnje drvne mase. One treba da osiguraju cijeli spektar opće korisnih funkcija, od kojih ćemo navesti samo najvažnije i najpoznatije: proizvodnja kisika, pitke vode i osiguravanje staništa za druge vrste, odnosno šumski ekosustavi su riznice biodiverziteta'', kažu iz Centra za životnu sredinu.

No po svemu sudeći država i nadležne vlasti ne mare za ove riznice, a ni buduće generacije.

HNŽ i bez županijskog propisa

''Zakon o šumama FBiH 2009. godine stavljen van snage presudom Ustavnog suda i do današnjeg dana nije usvojen novi, što ima katastrofalne posljedice prema našim šumama. U spomenutom Hercegovačko-neretvanskoj županiji nikada nije usvojen ni županijski propis za oblast šumarstva, što je direktna posljedica političkih nadmudrivanja u kojima najdeblji kraj izvlače upravo naše čarobne, visokovrijedne šume'', dodaje Kusturica.

Smatra da šumarski sektor prate i različiti drugi problemi poput velikog obima nelegalnih sječa, neispunjavanja planova pošumljavanja, neadekvatne spremnosti za borbu s razornim šumarskim požarima i slično, isključivanja šire javnosti iz procesa donošenja i usvajanja planova gospodarenja šumama.

''Ono od čega definitivno moramo početi je kreiranje zakonskog okvira za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem, što podrazumijeva usvajanje županijskog zakona u HNŽ, entitetskog zakona u FBiH i okvirnog zakona na nivou Bosne i Hercegovine. Upravo je to jedan od osnovnih ciljeva našeg Saveza za šume Bosne i Hercegovine koji okuplja udruženja građana, neformalne grupe građana i pojedince ujedinjene s ciljem suradnje u pravcu sređivanja stanja u zapuštenom šumarskom sektoru'', dodala je Kusturica.

U tom procesu očekuju punu podršku resornih ministarstava na svim razinama, inspekcijskih organa, šumskoprivrednih društava i, u konačnici, građana i građanki cijele Bosne i Hercegovine.

Opstanak šuma pitanje svih nas

Centar za životnu sredinu smatra kako je opstanak šuma je pitanje svih nas, a upravljanje šumama zahtjeva sustavan pristup kako u smislu planiranja, dosljednog sprovođenja i kontrole.

''Samo tako ćemo istovremeno zaštititi i očuvati šume za buduće generacije, ali i zadovoljiti potrebu čovjeka za korištenjem drveta'', navode iz Centra za životnu sredinu koje zajedno s partnerima iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno- povijesnog i prirodnog nasljeđa već nekoliko godina radi na podršci restauraciji i konzervaciji najstarije europske vrste drveća – Pančićeve omorike koja opstaje samo u par populacija na strmim sjevernim padinama na granici Bosne i Hercegovine i Srbije.

Dio ove populacije je izgubljen u šumskim požarima.

''Kroz aktivnosti vezane a restauraciju i konzervaciju ove vrste, nastojimo ispitati metode potpomognute prirodne obnove, te nakon izvršenih istraživanja dati preporuke za dalje upravljanje i očuvanje ove endemske vrste. Također, podnijeli smo inicijativu za zaštitu šuma Banja Luke, radimo na izradi studije za zaštitu te nakon izrade iste očekujemo novo zaštićeno područje. U eri zagađenosti zraka naših gradova, šumski zeleni pojasevi su jedan od najvažnijih bedema u obrani od loših uvjeta životne sredine, pa je izlišno detaljnije obrazlagati zašto su važne šume i šumski pojasevi oko gradova'', navode iz Centra.

Kažu da s partnerima iz regije radena mogućnosti korištenja daljinske detekcije u prepoznavanju i praćenju stanja prašuma i najvrjednijih prirodnih šuma - koje su simbol Balkana i gotovo jedini sačuvani prirodni šumski kompleksi Europe, poručili su.