FOTO | U Blagaju održan skup protiv projekta ''Gornji horizonti''
Pod sloganom ''Buna i Bunica izvori života – ne smijemo dozvoliti da presuše!'', organizatori su željeli skrenuti pažnju na dugoročne posljedice realizacije ovog hidroenergetskog projekta koji bi nepovratno uništio više od pet rijeka uključujući Neretvu, Bunu, Bunicu, Zalomku i Bregavu ugrožavajući biodiverzitet, te budućnost turizma i života u dolini rijeka.
Suradnja među entitetima je prijeko potrebna
Amir Šelo, koji radi u ministarstvu pravosuđa, podržava aktivnosti vezane za zaštitu interesa lokalne zajednice i kaže da je apsolutno neprihvatljivo da se bez uključenosti lokalne zajednice Blagaja, i šireg područja koji je vezan uz ove rijeke, sprovode ovakvi projekti.
''Imamo propise za vodu, pogotovo za rijeke koje su prisutne na području oba entiteta i trebalo bi da se o pravnim pitanjima raspravlja i usuglašava na dvoentitetskom nivou preko zajedničkih komisija.
Također, ovdje imamo prisutan i nevladin sektor koji je apsolutno protiv ovog projekta, jer će štetu da trpi ne samo flora i fauna nego kompletno stanovništvo ovog područja. Ja sam se kao pravnik ponudio nevladinim organizacijama i svim drugima koji se bore pravnim sredstvima protiv ovog projekta u Federaciji, kao i na području RS-a.''
Važna sudska presuda iz 2024.
Poseban fokus bio je na aktualnom postupku odlučivanja o prihvatljivosti studije utjecaja na okoliš za hidroelektranu Bileća, kao i na važnoj sudskoj presudi iz 2024. godine, kojom je poništena dozvola za izgradnju HE Dabar, što je označeno kao značajan korak u borbi za zaštitu rijeka i prirodnih dobara Hercegovine.
Adnan Đuliman, iz nevladine organizacije ''Novi val'' iz Blagaja kaže kako su se ljudi okupili zbog zajedničkog cilja - da se skrene pažnja građanima Hercegovine o potencijalnim problemima projekta ''Gornji horizonti''.
''Moram da naglasim da trenutno nemamo toliko informacija šta se i kako radi, koji su zahvati u tijeku i koje su moguće posljedice u budućnosti. Ali ono što smo sigurni jeste da mi već vidimo klimatske promjene koje su zadnjih desetak godina prisutne.''
Uzročno-posljedična ugroženost
''Rijeka Buna je na minimumu, kao i Bregava i Bunica, zato je bitno da podignemo glas i da vidimo na koji način se ovo može reflektirati na građane BiH, kao i Hrvatske gdje je već primjetan sve veći prodor slane vode prema slatkoj i sve veći pritisak mora u tom području. Vidjet ćemo kako će se Hrvatska Vlada u budućnosti očitovati o ovom problemu.
Oko 85% vode Bune, Bunice i Bregave usmjerava se na donje horizonte, i to je jedna velika opasnost za sve nas, a prema svim mogućim zakonima o vodama prevođenje voda iz jednog dijela u drugi je zakonom zabranjeno'', rekao je Đuliman.
Nedžad Selimotić, predsjednik ribarskog društva ''Neretva 1933'' koje gazduje velikim vodenim bogatstvom, rekao je kako će projekt ''Gornji Horizonti'' zasigurno izazvati velike probleme, i kako je potrebno da svi uradimo sve što možemo kako bi zaustavili ovaj projekt jer bi, u suprotnom, moglo doći do ekološke katastrofe za cjelokupan riblji svijet, floru i faunu, kao i za ljude.
Jasmin Pandur, vijećnik u Gradskom vijeću Mostara, kao netko tko je rođen i odrastao u Blagaju, i danas, kako kaže, ima čast da zastupa ovaj kraj u Gradskom vijeću, i osjeća dužnost i potrebu da podrži inicijativu za zaštitu rijeke Bune.
''Buna nije samo rijeka – ona je životna arterija Blagaja, izvor svega što našu zajednicu čini posebnom. Njeno očuvanje je naša odgovornost i dužnost. Danas, ta rijeka je ugrožena. Projekt ''Gornji horizonti'', koji predviđa preusmjeravanje voda radi proizvodnje električne energije, prijeti da naruši ravnotežu ovog osjetljivog ekosustava.''
Presušivanje žila kucavica naših života
Pandur je, kako kaže, posebno zabrinut za smanjenja ili čak presušivanja izvora Bune, gubitka biljnog i životinjskog svijeta, nestanka turističkih i ekonomskih prilika za lokalno stanovništvo kao i razaranje kulturnog i prirodnog identiteta Blagaja i okoline.
''Zajedno s mještanima, prijateljima prirode i svim ljudima dobre volje, zalažem se da se ova pitanja ne rješavaju mimo lokalne zajednice. Buna zaslužuje pažnju, razumijevanje i zaštitu. Tražimo da se o ovakvim projektima razgovara javno, stručno i odgovorno'', dodao je Pandur.
Organizator skupa bila je Udruga Dinarica Mostar, kao dio šire mreže Aarhus centara u Bosni i Hercegovini, koja uključuje Resursni Aarhus centar Sarajevo, Centar za životnu sredinu Banja Luka, Eko-forum Zenica i Centar za ekologiju i energiju Tuzla. Projekt se provodi u okviru EU programa ''Podrška za postojeće i novoosnovane mreže organizacija civilnog društva''.
