U BiH izostale procjene šteta od šumskih požara

Prema podacima Europskog informacijskog sustava za šumske požare, od 2007. do 2019. godine u BiH je u 709 šumskih požara izgorjelo gotovo 350 tisuća hektara, što je nešto manje od sedam posto teritorija države. 

Od tada se zemljište nije stiglo u potpunosti oporaviti, a stigli su novi požari čiji razmjeri još uvijek nisu poznati. Osim biljnog, narušen je i životinjski svijet.

"Požar napravi veliku štetu, ostavlja za sobom pustoš u biljnom svijetu koji se definitivno obnovi. Ali, direktno požar uništi jedan manji dio divljači, no veći dio divljači ode sam iz lovišta jer nestane hrane, nestane uvjeta za život", kazao je predsjednik Lovačkog društva "Jarebica" Mostar Maki Grle. 

Oporavak traje godinama

Kako ističe Bajram Pešković iz Federalne uprave za šume, godine će biti potrebne za oporavak.

"Štete koje pričinjavaju šumski požari koje se zbrajaju kao indirektne štete, to je socijalni aspekt, djelovanje na razvoj turizma, naravno da djeluje i na divljač koja obitava na određenim područjima, na režim voda, pojavu klizišta", naglasio je za BHRT Pešković. 

Pročitajte još

1.000 požara u HNŽ: Kad se vatre ugase nikoga više nije briga

Jovana Petijević iz Centra za gospodarenje kršom Trebinje navodi kako će požar koji je prošli tjedan izbio u Trebinju za posljedicu imati ispiranje zemljišta te je vrlo vjerojatno kako će dio završiti na magistralnoj cesti Trebinje-Bileća. 

Štete od požara rade se nakon saniranja požara, a dijele se u dvije skupine. Direktne štete koje se odnose na uništenje zemljišta, stabala, sadnica, životinja te im se pridodaju troškovi gašenja te indirektne štete koje podrazumijevaju rekultivaciju opožarenih područja.

Odgovornost lokalnih zajednica 

"Kod nas je u šumarskoj praksi poznato i zakonski je to regulirano, nakon dvije godine se pristupa rekultivaciji određenog požarišta i u Bosni i Hercegovini se uglavnom procjenjuju ova dva prva elementa – štete na drvnoj masi, sadnicama i troškovi gašenja šumskih požara. Indirektne štete se, nažalost, ne izračunavaju u Bosni i Hercegovini", kazao je Pešković iz Federalne uprave za šume. 

O dinamici procjene šteta teško je govoriti. Na lokalnim je zajednicama da naprave prve procjene koje prosljeđuju na više instance koje, po potrebi, mogu i ne moraju raditi provjeru tih procjena.

Znajući kojom se dinamikom pristupa rješavanju problema u BiH, za očekivati je da će se na procjene čekati, a biljni i životinjski svijet nema vremena. 

"Puno će ovisiti i od nas i od sredstava koje dobijemo da te lovnogospodarske objekte napravimo. Životinja je vrlo osjetljiva, ona kad zna da ima tu hranu, kad ima tu vodu, kad mi obnovimo te hranilice, ona će se poprilično brzo, u ovisnosti od dinamike kojom mi budemo obnavljali te objekte i vraćati. Tako je bilo i prije, tako je i sada, ali će sigurno trebati par godina na ovim područjima", istaknuo je predsjednik Lovačkog društva "Jarebica" Mostar Maki Grle. 

Za povratak životinja u šume potrebno je napraviti nove hranilice te osigurati im dovoljno hrane za opstanak, dok će se zemljište suočavati s pojavom klizišta, režimom voda.

Na nadležnima je da shvate kolika je važnost šuma, kako za biljke i životinje tako i za čovjeka.