Svjedočimo katastrofalnom urušavanju biološke raznolikosti našeg planeta

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) slavi 60. rođendan i poziva na hitne mjere za rješavanje globalne klimatske i prirodne krize, te osiguravanje održive budućnosti za sve stanovnike planeta. ''Zajedno s vladama, tvrtkama i zajednicama, u sljedećih 10 godina moramo postići više nego što smo postigli u posljednjih 60'', ističe Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

Danas je jasnije no ikada prije da svjedočimo katastrofalnom urušavanju biološke raznolikosti našeg planeta. Posljednji WWF-ov Izvještaj o stanju planeta otkrio je pad od 68% u veličini populacija divljih životinja u posljednjih pola stojeća, što zauzvrat prijeti našoj klimi, hrani, slatkim vodama i zdravlju. Pandemija COVID-19, čiji su korijeni u neobuzdanoj promjeni namjene zemljišta, krčenju šuma i trgovini divljim životinjama, najnoviji je dokaz da neodržive ljudske aktivnosti uništavaju naš planet.

Tijekom 60 godina WWF je bio i ostao u središtu globalnih napora za zaštitu prirode. Začetnik je brojnih inicijativa, čiji se utjecaji osjećaju i danas - od podrške uspostavi svjetski poznatih zaštićenih područja poput nacionalnog parka Galapagos ili vulkana u Ekvadoru i Ruandi, do očuvanja ključnih vrsta, uključujući pande, tigrove, nosoroge i slonove. Vođen znanošću, WWF se suočio s velikim ekološkim izazovima, od zaštite brojnih zajednica ili lansiranja prvih svjetskih ekoloških oznaka za hranu i potrošačke proizvode, do zalaganja za usvajanje globalnih sporazuma o močvarama, trgovini divljim životinjama, biološkoj raznolikosti i klimi.

Od svojih početaka 1961. godine, WWF, globalno prepoznatljiv po svojoj pandi, proširio se od zaštite vrsta i staništa na očuvanje divljih životinja, šuma, mora i slatkovodnih sustava, kao i transformiranje tržišta, poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš i poboljšanje upravljanja prirodnim resursima. Izrastao je u multikulturnu globalnu organizaciju koja djeluje u gotovo 100 zemalja i koju podržava više od 35 milijuna ljudi koristeći svoj glas i akcije za stvaranje pravednijeg, zdravijeg i održivijeg svijeta. U našoj regiji djeluje WWF Adria koja pokriva područje Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

''Iako službeno postojimo tek šest godina, WWF je ovdje prisutan još od početka ovog stoljeća'', ističe Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije. ''Zajedno s brojnim partnerima radimo na značajnim promjenama poput zaustavljanja poticaja za izgradnju malih hidroelektrana ili unaprjeđenju upravljanja zaštićenim područjima. Ponosni smo na višegodišnji rad na uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji bi ove godine trebao biti prepoznat i od strane UNESCO-a.''

Kalauz ističe da WWF ima i značajnu ulogu u očuvanju Jadranskog mora, ali i ribara i drugih zajednica koje o njemu ovise. Kroz uspostavu prve zone bez ribolova u Parku prirode Telašćica, donesenu u suradnji s ribarima, i poticanje održivog turizma, WWF istovremeno štiti Jadran i jača gospodarstvo kroz tzv. Blue economy projekte.

''Diljem svijeta WWF radi na zaštiti najpoznatijih životinjskih vrsta, kao i na oporavku njihovih populacija u divljini. U našoj regiji žive brojne životinje neophodne za naš opstanak i mi ih želimo očuvati i zaštititi, te poboljšati odnos između ljudi i naših velikih zvijeri: vuka, risa i medvjeda. Priroda je oduvijek mogla bez nas, no mi, ljudi, bez prirode ne možemo. U WWF-u smo odlučni dati doprinos budućnosti u kojoj napreduju i ljudi i priroda'', zaključuje Kalauz.