Sve više vode u BiH neupotrebljivo za piće

U organizaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica danas je upriličen stručni skup o stanju i kvalitetu voda, povodom Svjetskog dana voda.

''Ovogodišnji slogan obilježavanja je "Ubrzajmo promjene - budi Svijet koji želiš". Svijet se suočava sa krizom po pitanju sigurne vode, posebno vode za piće, u cijelom svijetu. Neophodne su promjene u svim sferama društva, ukoliko želimo da spasimo preostale zalihe vode, do 2030. kako je zacrtano u određenim strateškim ciljevima UN-a'', kaže dr. Jasmin Durmišević iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Dovoljno pitke vode?

Dr. Durmišević kaže da bi sve vlade u svijetu trebale učetverostručiti svoje napore i aktivnosti da bi do datog cilja (2030.) svim ljudima na Planeti omogućili pristup pitkoj i zdravoj vodi.

Stručnjaci okupljeni u Zenici iz raznih oblasti naglasili potrebu brige i hitnog rješavanja ovog problema, jer se i u našoj državi nerijetko i sve češće hvali "podacima da imamo zdravu i pitku vodu u dovoljnim količinama", što po ozbiljnim istraživanjima za značajan broj sredina više nije slučaj.

Podaci koji su prezentirani za vodne objekte, gradske i seoske vodovode, te školske objekte u Zeničko-dobojskom kantonu za period 2020. - 2022. godina.

Po tim podacima vodu koja mikrobiološki ne udovoljava standardima ima čak 79,8 posto lokalnih vodnih objekata od ukupno uzetih 739 uzoraka iz 11 od 12 općina i gradova ZDK, dok je hemijski neispravno bilo 8 od 739 uzoraka.

Kad su školski objekti u pitanju, u 214 provedenih analiza lani dva uzorka su bila kemijski neispravna, dok ih je 44 ili svaki peti "palo" na mikrobiološkoj analizi.

Slični i gori podaci

Slični ili gori podaci su i u ostalim područjima BIH, što uz sve izraženije sušne periode i nedostatak vode ukazuje na potrebu veće brige i ušteda.

Dr. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ-u ističe da ponajveću opasnost za vodu, ali i hranu ljudi predstavlja nereciklirani plastični otpad bačen u prirodu, koji se preko zemlje, vode ili životinja i bilja "vraća" ljudima.

''Samo 11 posto upotrebljene plastike, a govorimo o proizvedenim stotinama miliona tona godišnje, se reciklira, ostatak završava u prirodi, odakle kao mikroplastika djeluju na cijeli hranidbeni životni ciklus čovjeka, ističe dr. Kuduzović.

Ona kaže da materije koje se dodaju plastici da bi dobila na čvrstoći, kad dospiju u ljudski organizam utječu na hormonalni razvoj i rad organizma, smanjujući plodnost, pojačava otpornost na inzulin, pospješuje prerani ulazak djevojčica u pubertet, remeti rad štitne žlijezde, povećava opasnost od razvoja niza tumora i slično

Stručnjaci preporučuju da svako da svoj doprinos, tako što će plastične vrećice zamijeniti platnenim cekerima, plastične boce za vodu staklenim, jednokratne setove za obroke sa višekratnim, ali i svakodnevno poticanje građana da da pravilno odlažu plastični otpad i biraju ekološki prihvatljive proizvode.