Sve su češći požari na deponijama u BiH - Plinovi koji nastaju su izuzetno toksični i često kancerogeni
Predstavnica Centra za ekologiju i energiju Amra Skramončin tvrdi da je u slučajevima požara na deponiji, nemoguće odrediti točan sastav plinova koji nastaju, ali da je jasno da su izuzetno toksični i često kancerogeni i da mogu imati velike posljedice na zdravlje okolnog stanovništva i osoba koje sudjeluju u gašenju požara.
Ističe da je glavni uzročnik nastanka požara na deponijama metan koji nastaje razgradnjom organskog i biorazgradivog otpada, a plastika, papir i druge zapaljive supstance koje se nalaze na deponiji samo pomažu održavanju požara.
Požar na deponiji 'Stanovi' u Kladnju gori već nekoliko dana, zbog čega je Stožer civilne zaštite Općine Kladanj proglasio stanje prirodne nesreće.
Požari deponija - velika opasnost
Česti su požari i na deponiji ''Višnjik'' u Gradačcu. Zadnji veći požar na deponiji ''Višnjik'' je bio 17. lipnja kada se požar proširio na pšenicu i kretao prema kućama, a zatim je zahvatio i šumu, a Civilna zaštita je izdala upozorenje građanima da ne izlaze kuća jer je dim opasan po zdravlje. Srećom, toga dana je širenje požara zaustavljeno, ali opasnost od novog požara na ovoj i desetinama drugih deponija nije prošla.
Pored toga što požari ugrožavaju okolne stanovnike i predstavljaju opasnost za šume, gašenje požara na ovim deponijama zahtijeva veliki angažman i uključenost lokalnih vlasti, vatrogasaca, Civilne zaštite, korištenje ogromnih količina vode, nasipnog materijala itd., što stvara i velike troškove.
Lokalne vlasti i oni koji upravljaju deponijom moraju preuzeti odgovornost za nastale štete i preuzeti sve neophodne mjere da do toga više ne dođe. Međutim, od odgovornosti se ne mogu isključiti ni nadležne institucije na entitetskom i kantonalnom nivou, jer nije dovoljno samo naložiti sanaciju deponija i definirati određene mjere, neophodno je i pratiti njihovu realizaciju.
Upravljanje otpadom neodrživo
Direktorica Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić smatra da je trenutni pristup upravljanju otpadom neodrživ te da ga je potrebno što prije promijeniti i prijeći na cirkularno upravljanje otpadom.
"Treba raditi na smanjenju količina organskog i ambalažnog otpada koji se odlaže ne deponije iz domaćinstava i poduzeća koji proizvode takav otpad. Promocija kompostiranja, podjela kompostera i kompostabilnih vrećica, postavljanje kontejnera i kanti za odvojeno prikupljanje otpada, podizanje znanja i svijesti predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti na svim nivoima i građana samo su neke aktivnosti koje je potrebno sprovesti. Ali, sve ovo bi trebalo da prati hitna sanacija postojećih deponija i izgradnja nove infrastrukture za održivo upravljanje otpadom", istakla je, priopćeno je iz Centra za ekologiju i energiju.
