Što su to obnovljivi izvori energije i koliko BiH zapravo koristi svoje Sunce?

Obnovljiva energija je energija stvorena iz prirodnih izvora, poput sunčeve svjetlosti, vjetra, kiše, valova i geotermalne topline koji su obnovljivi, odnosno prirodno iznova punjivi. Gotovo sva obnovljiva energija dolazi od Sunca. Tu dolazimo do nas. Hercegovina, naime, s prosjekom od dvije tisuće sunčanih sati godišnje, ima ogroman potencijal u proizvodnji solarne energije.

Solarna ili sunčeva energija, je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija. Sunčevo zračenje skupa sa sekundarnim sunčevim izvorima zajedno čine većinu raspoložive obnovljive energije na Zemlji, a omogućuje proizvodnju pomoću toplinskih strojeva ili fotonaponski. Nakon što je proizvedena, njezine daljnje primjene ograničava samo ljudska mašta.

Europi je potrebna energija

Kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, vjetro i solarne elektrane koje bi trebale postati glavni nositelji elektroenergetskog sektora, u šestom mjesecu 2024. godine termoelektrane su u prijenosnu mrežu isporučile 63%, hidroelektrane 31%, fotonaponske 4% i vjetroelektrane 2% energije.

Od 6744 GWh proizvedene energije u prvoj polovini 2024. godine, domaći potrošači su preuzeli 5354 GWh, dok je ostatak namijenjen izvozu. Treba napomenuti da ovim bilansima i statistikama nisu obuhvaćene hidroelektrane na Drini i Buškom jezeru, jer njihova proizvodnja ulazi u energetski bilans Srbije i Hrvatske.

Sve razvijene države idu prema alternativnim izvorima, od nuklearne energije koja se vraća na velika vrata, do obnovljivih izvora energije, kao i vodika - goriva budućnosti, te geotermalne energije, a moramo biti svjesni i činjenice da je Europi potrebna energija u bilo kojem obliku, a BiH ima potrebne potencijale.

Zelena ekonomija

Obzirom na to da je Bosna i Hercegovina 21. ožujka dobila status pregovarača za pristupanje Europskoj uniji, pretpostavka je da će biti puno više fondova na raspolaganju BiH za ulaganje u obnovljivu energiju.

Naime, do 2050. godine Europa bi trebala biti klimatski neutralna, a prema jednoj od strategija izrađenih u cilju prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisijskog razvoja za BiH, vizija razvoja naše zemlje je da do 2025. godine bude održiva i napredna ''zelena ekonomija''.

Solarna rješenja

No, koliko su, i jesu li uopće, građani i privatni sektor zainteresirani i spremni za ovaj ''pothvat''. Može se reći da su donekle i spremni, ali su institucije i donositelji odluka zakazali. Obzirom da je sve veći broj privatnih firmi koje instaliraju fotonaponske panele za vlastite potrebe kako bi smanjili ovisnost od sustava, ali nisu uključeni u sustav distribucije kako bi svoje viškove plasirali u mrežu.

Građani su svjesni da ne mogu u potpunosti postati neovisni u opskrbi električnom energijom, no BiH bi trebala naći način da im omogući jednostavniji put ka samoodrživosti. Jedan od pristupa tome jeste proizvodnja električne energije putem solarnih rješenja.

Solarne ploče, poznate i kao solarni paneli ili fotonaponski paneli, su uređaji koji se sastoje od mnogo manjih solarnih ćelija koje su obično napravljene od poluvodičkih materijala kao što je silicij.

Ovi izvanredni uređaji, koji pretvaraju sunčevu energiju u električnu energiju bez ikakvih štetnih emisija, predstavljaju ključnu komponentu globalnih napora da se smanji ovisnost od fosilnih goriva i ublaže negativni utjecaji klimatskih promjena.

Promjene zakonskih regulativa omogućit će građanima da postanu proizvođači energije putem solarnih sustava.

Financijske prednosti

Činjenice je naime da solarni paneli već doprinose smanjenju troškova energije u našoj zemlji. Kako je njihova cijena višestruko pala u posljednjih nekoliko godina, gospodarstvenici nisu čekali državu da regulira ovu oblast nego su sami investirali u vlastite panele i tako smanjili troškove električne energije. Oni sada dio vlastitih potreba podmiruju vlastitim panelima.

Također, solarni paneli mogu doprinjeti smanjenju ovisnosti BiH od uvoznih energenata tako što proizvode energiju iz besplatnog i obnovljivog izvora. To što se instaliraju lokalno, eliminira troškove transporta i distribucije energije. Višak energije mogao bi se prodavati u mreži, kad to omoguće propisi koji nam još nedostaju.

S druge strane su i financijske prednosti za domaćinstva i poduzeća koja investiraju u solarnu energiju. Nakon početne investicije, praktično nema drugih troškova osim povremenog čišćenja od prašine koja na njih napada. Kad budemo imali podzakonske akte za prosumere, višak proizvedene energije moći će se prodavati elektrodistributerima.

Taj model kod nas još nije razvijen, a o njemu i prosumerima ćemo vas više upoznati u sljedećem tekstu.