Vrh ledenog brijega: Što prije donijeti novi Plan upravljanja otpadom u HNŽ

Već gotovo pet godina javnost u Bosni i Hercegovini je itekako upoznata sa problemom deponije Uborak, sjeverno od Mostara.

Stanovnici naselja oko navedenog odlagališta, nekoliko kilometara sjeverno od centra Hercegovine, traže zatvaranje, sanaciju i izmještanje deponije Uborak. Tvrde da su kapaciteti deponije već godinama popunjeni, ali su u više navrata iznijeli i optužbe da se tu, osim komunalnog, odlagao i medicinski, te životinjski otpad.

Rješenje za to vruće pitanje nije ni na vidiku, dok se još uvijek vodi pravna borba oko plana sanacije deponije.

Vrh ledenog brijega

Međutim, nevladin sektor, koji se već godinama bavi pitanjima zaštite prirodne sredine, ukazuje na činjenicu da je problem deponije Uborak, zapravo, samo posljedica šireg problema sa prikupljanjem, sortiranjem i na kraju deponiranjem otpada u cijeloj Hercegovačko-neretvanskoj županiji.

Iz analize koju je napravio Omladinski klub Novi val, sa sjedištem u Eko centru Blagaj, da se zaključiti da je taj problem samo vrh ledenog brijega kompletnog upravljanja otpadom u HNŽ.

Ukazujući, prije svega, na niz suštinskih problema – poput nepostojanja jedinstvenog, koordiniranog pristupa upravljanja otpadom ili recikliranja otpada – Omladinski klub Novi val je kroz projekat Eko Hub iznio niz konkretnih prijedloga za nadležne vlasti u HNŽ, kako bi se konačno počeo rješavati taj rastući problem u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.

Prije svega, odvajati otpad

Naime, Omladinski klub Novi val napravio je Analizu – komentare na raniji Plan prijedloga upravljanja otpadom u HNŽ, koji je na snazi od 2022. do 2027. godine. Međutim, ključni problem je što taj Plan zapravo nikada nije u potpunosti implementiran. Zato aktivisti ulažu napore da vlasti, što prije je to moguće, usvoje novi, revidirani Plan upravljanja otpadom. U svojoj Analizi, iz ovog Udruženja su ne samo dali komentare na tekst postojećeg Plana, nego su predložili i niz konkretnih koraka.

Tako se aktivisti prije svega zalažu da se počne sa selektivnim prikupljanjem otpada. U spomenutoj Analizi, aktivisti podsjećaju da se i u samom Planu upravljanja otpadom HNŽ-a navodi kako ne postoji praksa odvajanja otpada na izvoru i odvojenog prikupljanja u HNŽ.

"Trenutni sustav upravljanja komunalnim otpadom ne podržava izdvajanje opasnog otpada iz preostalog komunalnog otpada na mjestu nastanka u domaćinstvima, te se zbog toga ovaj otpad i dalje odlaže zajedno sa komunalnim na lokalne odnosno regionalnu deponiju. Stare gume se pretežno odlažu na legalne i divlje deponije. Električni i elektronski otpad se odlaže zajedno sa komunalnim otpadom, ali se u posljednje vrijeme u nekim općinama/gradovima postavljaju kontejneri za ovu vrstu otpada", stoji uz ostalo u tekstu Analize.

Podsjećaju na podatak da godišnja proizvodnja otpada od 345 kg po stanovniku ukazuje na potrebu za intenziviranim programima edukacije stanovništva o smanjenju otpada.

Preporuka je i usmjeravanje na mjere poput reciklaže i smanjenja upotrebe jednokratne plastike, po uzoru na model iz Ljubljane, tamošnjeg komunalnog preduzeća SNAGA, koja uz ostalo bilježi da se količina otpada za odlaganje smanjila za 59% u deset godina, a ukupna proizvodnja otpada smanjila se za 15%.

Loša infrastruktura

U Analizi – komentarima na Plan upravljanja otpadom ovo Udruženje ukazalo je i na još jedan ključni problem: nedovoljnu infrastrukturu, odnosno kante i kontejnere, koji za sobom vuče niz posljedica.

Zato se u kontekstu rješenja nedostatka selekcije prikupljenog otpada predlaže infrastrukturni razvoj, pri čemu je ključna uspostava postupka odvajanja otpada na izvoru.

"Kante i kontejneri za selekciju otpada moraju biti pozicionirani na pravim mjestima, u skladu sa planom", navode iz Novog vala.

Kao važan elemenat u borbi za smanjenje i selektiranje otpada na izvoru, iz Novog vala predlažu edukaciju stanovništva, odnosno provođenje kampanje edukacije u cilju uspješnog implementiranja selekcije prikupljenog otpada.

Ukazano je i na problem nedostatka pretovarnih stanica,a nedostatak te infrastrukture, navode, povećava troškove upravljanja otpadom, odnosno prevoz otpada do daljnjih destinacija povećava troškove vremena, goriva i radne snage.

Recikliranje – ključni element

Novi val u analizi navodi i da se recikliranje otpada nameće kao ključni element u održivosti upravljanja otpadom.

"Aktivno podržavamo principe integralnog upravljanja otpadom koji promovišu reciklažu kao ključnu komponentu u stvaranju ekološki odgovorne zajednice", kazali su.

U Analizi još dodaju kako se postojećim Planom upravljanja otpadom predviđa izgradnja najmanje jednog reciklažnog dvorišta u svakoj od općina i gradova u HNK. Takođe, podsjećaju i kako je predviđeno da se reciklažnim dvorištima minimalno osigura odvojeno sakupljanje kabastog otpada, metala, elektronskog otpada i opasnih komponenti komunalnog otpada - kao što su baterije, lijekovi i ostale vrste otpada prema potrebi, tekstila i građevinskog otpada za fizička lica.

Otpadom upravljati na razini HNŽ

U toj organizaciji podsjećaju kako se u postojećem Planu upravljanja otpadom u HNŽ konstatira da prikupljanje i odvoz otpada vrše javna komunalna poduzeća, te da je postojeća organizacija upravljanja komunalnim otpadom bazirana na principu jedna općina – jedan operator.

Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ Emil Balavac priopćio je da je Ministarstvo pokrenulo značajan proces revizije Plana upravljanja otpadom u HNŽ koji je prvobitno izrađen 2021. godine.

Naglašavajući potrebu za prilagođavanjem plana novim okolnostima, te usklađivanjem sa novom strategijom zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine, ministar je istaknuo da će Ministarstvo uključiti u proces revizije različite interesne strane, uključujući jedinice lokalne samouprave, akademsku zajednicu, nevladine organizacije i građane kantona.

"Ovaj inkluzivan pristup ima za cilj osigurati široku perspektivu i bolje odražavanje potreba zajednice u novom planu upravljanja otpadom koji treba biti realističan i provodiv", naveli su iz ministrovog kabineta.

Ministar je najavio i suradnju sa drugim relevantnim ministarstvima, kako bi osigurali sveobuhvatan pristup problemu.

*Tekst je izrađen uz podršku projekta 'Misli o prirodi!' koji implementira Centar za promociju civilnog društva, a financijski podržava Švedska. Sadržaj članka je isključiva odgovornost Eko Hub Blagaj i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog društva i Švedske.