Šokantni rezultati: Analizirali uginule ježeve kako bi utvrdili razine onečišćenja u gradovima

Olovo, pesticidi, spojevi s bromom, aditivi iz plastike, poliklorirani bifenili i teški metali tvari su koje su istraživači sa Sveučilišta Lund u Švedskoj pronašli u novoj studiji analizirajući tijela uginulih ježeva kako bi istražili prisutnost onečišćujućih tvari u gradskim sredinama.

Prethodna istraživanja već su pokazala povišene razine teških metala u ježevima iz gradova diljem Europe, ali tim nije očekivao ovoliko drugih onečišćenja. Znanstvenike su posebno iznenadile jako visoke koncentracije teških metala – posebno olova.

Za razliku od prijašnjih istraživanja, ova studija išla je korak dalje: ispitali su dugotrajnu izloženost teškim metalima (analizirajući bodlje i zube) i kratkotrajnu izloženost organskim zagađivačima (kroz analizu jetrenog tkiva).

Rezultati su pokazali visoke razine olova te prisutnost organskih kemikalija poput ftalata (koji se koriste u plastici i gumi), PCB-a (zabranjenih od 1970-ih), pesticida, usporivača gorenja, drugih teških metala i policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH-a) u nekim jedinkama.

Odakle toliko zagađivača u ježevima?

Zelene površine u gradovima privlače mnoge vrste divljih životinja, ali istodobno sadrže razne sintetičke materijale i kemikalije. Budući da ježevi svake noći prelaze velike udaljenosti — ulaze i izlaze iz parkova i vrtova — i hrane se kukcima i beskralježnjacima, izloženi su visokoj razini okolišnih zagađivača, objašnjavaju autori studije, prenosi Tportal.

Zbog toga su istraživači iz Lunda koristili ježeve kao "sondu" za otkrivanje kemikalija prisutnih u gradovima, kako bi bolje razumjeli rizike za gradske životinje, ali i za nas, piše Phys.org.

"Analizirajući ježeve, dobivamo svojevrsni otisak okoliša o tome što se nalazi u ekosustavu određenog područja. Takve informacije je inače vrlo teško dobiti, ali ježevi su nam omogućili jedinstveni uvid u to kakvo je zagađenje izravno oko nas", smatra Maria Hansson, glavna autorica studije.

Ježevi stradali u prometu

Istraživači su analizirali prisutnost 11 elemenata (uključujući više teških metala) i 48 organskih onečišćujućih tvari u ježevima. Ježeve su dobili od građana koje su zamolili da ih obavijeste ako naiđu na uginule ježeve.

"Ovo pokazuje da gradska okruženja, gdje danas živi većina ljudi, sadrže velik broj problematičnih tvari za okoliš i zdravlje. Te tvari dolaze iz građevinskih materijala, plastike, pesticida, zagađenja zraka, otpada, prometa, vozila i čak kontaminiranog tla", kaže Hansson za Phys.

Jež je na crvenoj listi ugroženih vrsta, i Hansson naglašava važnost korištenja tkiva uginulih životinja, kako bi se izbjeglo njihovo namjerno ubijanje.

Kako točno onečišćenja utječu na ježeve — još nije poznato. Malo toga se zna o učincima različitih tvari na razne vrste, a istraživanja na divljim životinjama su vrlo kompleksna. “Ali, budući da su ježevi sisavci kao i mi, zabrinjavajuće je što smo u njima pronašli tvari za koje znamo da su hormonski disruptori, kancerogene, ili štetne za ljudsku plodnost”, zaključuje Hansson.

Unatoč zaštiti, ježevi se suočavaju s brojnim prijetnjama

Ježevi često naseljavaju područja u blizini ljudskih naselja, poput gradskih parkova i vrtova, što ih čini podložnima stradavanju u prometu. Urbanizacija i širenje poljoprivrednih površina smanjuju njihova prirodna staništa, čime se smanjuju i njihovi životni prostori. Kemikalije korištene u poljoprivredi mogu smanjiti dostupnost hrane za ježeve i negativno utjecati na njihovo zdravlje.

Ježevi na ovim područjima najčešće izlaze iz hibernacije u ožujku ili travnju, ovisno o: temperaturi zraka (kada stabilno poraste iznad 10 °C), duljini dana (dulje dnevno svjetlo potiče buđenje) i mikrolokaciji (u toplijim priobalnim krajevima mogu se probuditi ranije, dok u kontinentalnim dijelovima i gorju kasnije), piše Andrea Milat za Hinu.

Hibernacija traje otprilike od listopada/studenog do ožujka/travnja. U južnoj Europi, pa tako i u dijelovima Dalmacije, neki ježevi čak i ne hiberniraju ako su zimi uvjeti blagi i imaju dovoljno hrane.

Nakon buđenja, glavni prioritet im je pronaći hranu, jer su značajno iscrpljeni – tijekom hibernacije mogu izgubiti i do 30 posto tjelesne mase. Zato su ožujak i travanj posebno osjetljivi mjeseci. Nakon buđenja iz zimskog sna, ježevi kreću u intenzivnu potragu za hranom — kukcima, crvima, puževima, larvama… Urbani vrtovi i parkovi tako postaju ključna "trpeza", ali i minsko polje — posebno ako su tretirani pesticidima ili zagađeni metalima iz zraka i tla.

Proljeće je vrijeme kada ježevi najaktivniji: prelaze do dva kilometra po noći, tražeći hranu i partnere. U urbanim sredinama to znači sve više cestovnih nesreća: najviše ih stradava predvečer i noću, posebno u ožujku, travnju i svibnju.