Smrtnost od vrućina u nekim regijama porast će čak 60 puta

Izračunali su da bi smrtnost prouzročena vrućinama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi (MENA) mogla biti 60 puta veća do kraja stoljeća ne poduzmu li se odgovarajuće klimatske mjere.

Studija objavljena u časopisu The Lancet Planetary Health otkriva da bi smanjenje emisija ugljika s ciljem ograničenja porasta prosječne Zemljine temperature na dva Celzijeva stupnja smanjilo smrtnost prouzročenu ekstremnim vrućinama u regiji za 80 posto u usporedbi sa scenarijem koji predviđa visoke emisije, javlja Zimo.

Fokusiranje na rizik od življenja u sve toplijoj okolini događa se u trenutku dok se Dubai sprema za domaćinstvo klimatskog samita Ujedinjenih naroda COP28 u studenome.

Države su se obvezale da će ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5 C sukladno Pariškome klimatskom sporazumu, pri čemu bi se trebale angažirati na naporima da se prebace na izvore energije s emisijom niskih razina ugljika.

Povećana stopa smrtnosti

Po scenariju u kojemu neće biti smanjenja emisija ugljičnog dioksida, u regiji će godišnje od uzroka povezanih s vrućinama do kraja ovog stoljeća umirati otprilike 123 osobe na 100.000 u usporedbi s današnjih dvoje na 100.000.

To je 60 puta više od trenutačne stope smrti od ekstremnih vrućina i daleko više nego u bilo kojem drugom dijelu svijeta.

Podaci su to studije koju su proveli stručnjaci s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu.

Od 19 zemalja, koliko su ih znanstvenici proučavali, najgori scenarij predviđaju Irancima.

Očekuje se da će Iran imati najveću godišnju stopu smrtnosti u slučaju visokih emisija - čak 423 smrtna slučaja na 100.000, dok će u Palestini, Iraku i Izraelu umrijeti više od 160 ljudi na 100.000, pokazalo je istraživanje.

Glavni autor studije, Shakoor Hajat AFP-u je rekao kako se predviđa i da se zbog vrlo visokih temperatura u nekim dijelovima Irana i starenje ubrza u odnosu na ostale države regije.

Ne postigne li se cilj od 2 Celzijeva stupnja utjecaj na zdravlje stanovništva bit će katastrofalan, istaknuo je Hajat.

Za usporedbu, Britanija će do 2080-ih evidentirati porast s tri na devet smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi prema onome što Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) smatra scenarijem s visokim emisijama, u sklopu kojega neke države ne rade na politici njihova ograničenja.

Zdravstveni rizik za starije i bolesne

Zaljevske države poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, gdje će se održati sljedeća UN-ova konferencija o klimi doživjet će najveći relativni porast smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom.

Temperature u regiji MENA-e (države Bliskog istoka i sjeverne Afrike) do kraja stoljeća mogle bi porasti na oko 50 stupnjeva Celzijevih, što će značiti puno veći zdravstveni rizik za ljude s kardiovaskularnim, respiratornim i bubrežnim problemima, kao i one s dijabetesom i ostalim problemima, rekao je profesor Hajat.

Scenarij visokih emisija ugljika stvorio bi uvjete kakve ljudi nikada prije nisu iskusili i mogao bi učiniti dijelove regije MENA nenastanjivima zbog ogreničene fiziološke reakcije organizma na ekstremnu vrućinu.

Čak i uz veći angažman zemlje u toj regiji trebaju razviti i druge načine zaštite od vrućine uz korištenje klimatizacije jer će samo na taj način uspjeti zaštititi svoje građane od opasnosti od ekstremnih vrućina, dodao je Hajat.

Sugerira uvođenje pojačanih mjera javnog zdravstva, poput nacionalnog plana zaštite od ekstremnih vrućina i sustava upozorenja na vrućinu.

Hajat podsjeća da je to uobičajeno u zemljama Europe i Sjeverne Amerike i dijelovima Azije, ali ne i na Bliskom istoku.

Mnoge zemlje MENA-e istodobno bi trebale osnažiti postojeće zdravstvene sustave da bi se bolje pripremile za utjecaj klimatskih promjena, zaključio je Hajat.

S obzirom na samit COP28 koji se održava u studenome u Dubaiju trebalo bi već pokrenuti rasprave o tomu na koji bi način zemlje u regiji mogle bolje surađivati da bi se poboljšala otpornost stanovništva na klimatske promjene.