Reciklaža solarnih panela kao ključni izazov budućnosti za BiH

Brzorastući izvor solarne energije prisutan je posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da su obnovljivi izvori energije postali pristupačniji, došlo je do značajnog povećanja solarne energije, napisale su Sendžana Muslić i Jasmina Džaferović u svom istraživanju.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveću ekspanziju naša zemlja je doživjela 2022. godine, kada je uvezena vrijednost panela od 45.588.795,69 BAM, s ukupnom masom od 4.384.363 kg.

Prva solarna elektrana u BiH otvorena je 2012. godine u Kalesiji, snage 120 kilovata, a solarni paneli pokrivaju 1.200 kvadratnih metara.

Iako solarni paneli proizvode električnu energiju bez emisija, postoji otpad koji se mora pravilno reciklirati. Rast tržišta solarnih fotonaponskih (PV) panela dovodi do povećanja količine otpada na kraju životnog vijeka panela.

Međutim, specijalistička infrastruktura za njihovo odlaganje i reciklažu još uvijek nedostaje.

Životni vijek solarnih panela je od 20 do 30 godina, a zemlje s najvećim akumuliranim otpadom predviđaju se da će biti Kina, Njemačka i Japan do 2030. godine.

Reciklaža panela ne samo da smanjuje ekološki utjecaj, već i donosi ekonomsku korist ponovnim korištenjem materijala poput silicijuma, aluminijuma, srebra i bakra. Time se smanjuju troškovi nabavke sirovina, što može povoljno uticati na cijene za krajnje korisnike.

Reciklaža također smanjuje eksploataciju prirodnih resursa, čime se ublažava dodatni pritisak na okoliš i smanjuje ekološki otisak proizvodnje panela. Ulaganje u tehnologiju reciklaže otvara nova tržišta i stvara radna mjesta u industriji reciklaže, potičući ekonomski rast i održivi razvoj.

Prema IRENA-i, postoje različiti scenariji gubitka efikasnosti panela tokom vremena, s naglaskom na reciklažu i povrat osnovnih materijala. Preuranjeni kvarovi mogu povećati proizvodnju otpada, što predstavlja izazov u upravljanju otpadom.

Solarni paneli sadrže toksične metale poput olova i kadmijuma, koji predstavljaju prijetnju okolišu i ljudskom zdravlju. U EU je 2012. godine izmijenjena direktiva o otpadu električne i elektronske opreme (WEEE), uključujući PV komponente kao otpadne uređaje koji moraju biti reciklirani.

Kako su napisale, u Bosni i Hercegovini postoje smjernice i regulative za upravljanje otpadom, ali je potrebno donijeti konkretne zakone i regulative za reciklažu solarnih panela, surađivati s međunarodnim organizacijama i podizati javnu svijest.

Održivo upravljanje panelima na kraju životnog vijeka zahtijeva dalja istraživanja i razvoj.