Put mulja od Mostara do Austrije

Put mostarskog mulja zaista je složen i dugotrajan. Razvlačio se nusproizvod pročistača od laboratorija preko medija, od deponije do postrojenja da bi na kraju završio u Austriji.

Naime, mulj je od tvari koju je moguće koristiti u poljoprivredne svrhe, kako je tada govoreno, postao otpad čiji će odvoz u Austriju Mostarci plaćati 833 KM po toni, iako je ranije tražena cijena od oko 500 KM.

Prvi spomen mulja dogodio se 2019. godine kada su, u tom slučaju, 'kola krenula nizbrdo za Grad Mostar'.

Naime, zbog pitanja o nelegalnom odlaganju mulja na deponiji Uborak dogovoreno je da Grad Mostar angažira akreditiranu kuću koja će utvrditi kemijski sadržaj. Tada se počelo spominjati postojanje piralena.

Tjedan dana kasnije Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije očekivalo je nova saznanja ''o mulju iz mostarskih kolektora'', a članovi Mreže nevladinih organizacija u Mostaru iznijeli su u javnost informacije da se u analizama mulja iz mostarskih kolektora nalaze opasne, kancerogene tvari.

Pročitajte još

Mostar: Dvije godine ničega

"Obzirom da PCB-eva (poliklorirani bifenili) i ostalih spojeva ima znatno iznad granične vrijednosti, indicije su to da postoji prisustvo i piralena", rečeno je tada za Bljesak.info iz Federalnog zavoda za agropedologiju.

Bešlić tvrdi nema, inspekcija ima

No, tada je gradonačelnik istaknuo kako je riječ o suludim pričama, a iz njegova Ureda nakon što je objavljena sumnja na piralen u mulju rečeno je kako oni "ne poznaju skraćenice".

"Naglasio bih da u Bosni i Hercegovini ne postoji institucija koja može ispitati postojanje piralena. Sve je krenulo informacijama iz nevladine udruge. Njihovom tvrdnjom stvorila se jedna suluda priča da pročistač u Mostaru truje narod", rekao je tadašnji gradonačelnik Grada Mostara Ljubo Bešlić.

On je tada izričito tvrdio kako mulj nije odlagan na deponiju Uborak te naglasio kako je "jedan" češki laboratorij uzeo uzorke mulja te u njima nema nedopuštenih supstanci.

"Mulj uopće nije odlagan na deponiju već samo pijesak s rešetaka koji prolazi kroz kolektore i ostaje na rešetkama i predstavlja komunalni otpad. Za mulj smo tražili rješenje kako ga zbrinuti na najbolji način koristeći iskustva visokorazvijenih zemalja Europske unije. Jedan Češki laboratorij uzeo je uzorke mulja, od kojeg već imamo nalaz u kojem se navodi da je sve u propisanim europskim graničnim vrijednostima", kazao je Bešlić.

Tadašnja izjava gradonačelnika Mostara izazvala je polemiku u javnosti zbog Rješenja federalne inspektorice Alme Kereš koja je izlaskom na teren utvrdila točne datume i količine mulja koje su dovezene na deponiju Uborak.

"Zvuči nevjerojatno, ali 3,32 t mulja su na deponiju dovezene i na dan kada je vršen inspekcijski nadzor. Navela je inspektorica, čak i broj tablica, ime vozača, precizno vrijeme itd. Navela je i da je to već prije rađeno i to 19.04.2019. godine 2,33 tone i 23. travnja 2019. na deponiju je odloženo 0,65 tona mulja", naveli su tada iz Inicijative Pravo na Grad.

"Tražimo odgovor od gradonačelnika Bešlića tko je odlučio da se na ovaj, vrlo primitivan način, tretira mulj. Sasvim je jasno da je cilj bio povećati udio suhe tvari u mulju, ali se to ne radi na ovaj način, a posebno ne kada je u pitanju mulj koji sadrži opasne spojeve i to vrlo dobro znaju svi u Gradskoj upravi, a prije svih gradonačelnik Bešlić", naveli su tada iz Mreže Naše društvo.

Direktor tvrdi ima, Komadina nema

Savjetnica gradonačelnika Ljube Bešlića Radmila Komadina otvoreno je tvrdila kako "nijedan gram mulja nije odložen na deponiji Uborak".

U isto vrijeme direktor deponije priznao je kako se mulj nalazi na deponiji te se po cijenu otkaza usprotivio odlaganju otpada s postrojenja pročistača.

"Usprotivio sam se jer su rezultati analize pokazali i do čak sto puta veće od dozvoljenih vrijednosti bakra, cinka, olova, kadmija i žive. Upozorio sam sve nadležne da odmah reagiraju i zatražio mjere zabrane", rekao je tada direktor poduzeća Deponija Abdurahman Bećirović.

Kako je naveo, od njega su nadležni iz Gradske uprave Mostar zatražili da mulj odlaže na deponiji Uborak.

"Pod krinkom komunalnog otpada dovezen je mulj. Odmah smo zatražili reakciju svih nadležnih institucija", kazao je Bećirović.

Tada je Komadina na odgovornost pozvala sve koji "šire neistine o mulju" te naglasila kako će se potruditi da istina izađe na vidjelo.

"Ponovit ću da se radilo o pijesku koji mora biti crne boje, s obzirom na sve primjese koje se nalaze u kanalizaciji", te dodala da je istina kako je Federalna inspekcija zabranila odlaganje mulja na Uborku.

Na optužbe da se mulj suši na zraku, Komadina je kazala kako su posegnuli za traganjem rješenja.

"Napravili smo idejno rješenje projekta solarnog sušenja mulja koji je svugdje dopušten, samo nije u Mostaru izgleda i Federalno ministarstvo okoliša nam je izdalo, budući da imamo okolinsku dozvolu, dopunsko rješenje kojim se dozvoljava takav način tretiranja mulja", rekla je tada Komadina.

Podsjetimo, protiv nje je u kasnijem procesu podnesena prijava Tužiteljstvu upravo zbog nepravilnosti s pročistačem i kolektorom.

Potpuno bezopasan?

Federalno ministarstvo okoliša i turizma nakon ovakvih polemika angažiralo je laboratorij Euroinspekt Croatiakontrola iz Hrvatske za ispitivanje kemijskog sastava mulja, odnosno ispitivanje prisustva piralena.

Tada je rečeno kako je osušeni mulj toliko bezopasan i da bi se mogao koristiti u poljoprivredne svrhe.

Ubrzo su iz Udruge Pravo na grad naveli kako zagrebački laboratorij nije akreditiran za ovakve analize krutog otpada, a navode kako analiza nije urađena valjano potvrdio je i tuzlanski profesor dr. sci. Abdel Đozić.

"Ovdje je primjetno da uzorak nije bio dovoljno ugušćen, odnosno, prema mom mišljenju nije uzet reprezentativan uzorak već razrijeđen mulj, jer je ostatak voda 79,33%. Za analizu muljeva sa visokim sadržajem vode nije moguće koristiti metode za analizu čvrstih uzoraka posebno ne one koje se koriste za kategorizaciju krutog otpada", rekao je profesor Đozić.

Tada je po prvi put najavljena tzv. neutralna analiza u Austriji te moguće spaljivanje mulja na pročistaču izvan BiH.

Naime, za deponiranje i transport otpada u 2020. godini izdvojeno je 1.700.000 KM, što je za 1.680.000 KM više nego u 2019. godini.

"Mi deponiramo mulj u objektu – u krugu postrojenja, ima i to svoje granice i možemo još neko vrijeme – ali plan je da mi u narednom vremenu odvezeno taj mulj na adekvatno mjesto. On spada u inertni bezopasni otpad", kazao je direktor JP Vodovod Mostar Mile Puljić. 

Iz Grada Mostara, godinu dana kasnije, objavljeno je kako će se usluga zbrinjavanja mulja iz mostarskog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koštat preko pola milijuna KM.

Mostarci plaćaju odvoz "bezopasnog" otpada?

"Iz gradske blagajne je, prema proračunu za ovu godinu, za transport i odlaganje otpada, pijeska i digestiranog mulja s pročistača osigurano 605.000 KM", poručeno je.

Tadašnji gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić objavio je kako su stigli rezultati dugo najavljivane češke analize te naglasio kako su svi sastojci propisani prema EU regulativi.

"Češku analizu nikad nismo vidjeli, ali jesmo javnu nabavu u vrijednosti od 500.000 KM za zbrinjavanje 600 tona mulja, odnosno 833 KM po toni mulja", naveli su iz Prava na Grad.

Ne čudi što je vijest koja je prije nekoliko dana priopćena iz Grada Mostara, u kojoj se navodi kako se mulj odvozi na zbrinjavanje u Austriju, izazvala pomutnju među Mostarcima.

Javlja se pitanje zašto bi Mostarci plaćali milijunske iznose za odlaganje mulja za koji su iz Gradske uprave tvrdili kako nije opasan.

Pitanje je i gdje je nestala češka analiza koja je tvrdila kako su svi sastojci propisani prema EU regulativi te je li ona uopće i postojala.

Tako je 'potpuno bezopasni' mulj koji je trebao biti korišten u poljoprivredi postao problem Mostaraca koji će im iz džepa 'izbiti' minimalno 833 KM po toni.