Problem otpada u BiH: Rješenje je u primarnoj selekciji i odgovornosti građana

Problem deponiranja otpada postaje sve izraženiji na razini cijele Bosne i Hercegovine. Količina otpada se povećava, dok prostora za njegovo odlaganje sve više nedostaje. Ipak, Tuzla nema velikih problema s ilegalnim deponijama, a nadležno komunalno poduzeće već je mapiralo lokacije na kojima nesavjesni građani najčešće odlažu otpad. No, stručnjaci upozoravaju da rješenje ne leži samo u uklanjanju otpada već u njegovom pravilnom razdvajanju, što je definirano i Zelenom agendom za Zapadni Balkan.

Plastika, staklo i papir – opasni otpad koji ostaje stoljećima

Za razgradnju jedne PVC vrećice u prirodi je potrebno čak 240 godina, plastične boce se razgrađuju i do tisuću godina, dok staklu treba između jednog i dva milijuna godina da nestane iz okoliša. Iako su građani uglavnom svjesni koliko su ovi materijali štetni za prirodu, nesavjesno odlaganje otpada i dalje predstavlja ozbiljan problem.

U Tuzli velikih divljih deponija nema, ali svaku manju ilegalnu deponiju nadležno komunalno poduzeće nastoji što prije ukloniti.

''One su, ustvari, privremenog karaktera, gdje neodgovorni ljudi odlažu otpad, a nema potrebe jer mi ga odvozimo u svih 40 mjesnih zajednica. U ovisnosti o vremenskim prilikama, dnevno odvozimo između 180 i 200 tona otpada'', objašnjava Admir Bećirović, direktor JKP Komunalac Tuzla.

Budućnost leži u primarnoj selekciji otpada

Jedan od ključnih ciljeva Zelene agende za Zapadni Balkan je učinkovito razdvajanje otpada, posebno papira, metala, plastike, stakla i biološkog otpada.

''Napravljen je veliki pomak, posebno u individualnim stambenim objektima, gdje ljudi imaju razvijeniju odgovornost. Kada ih informirate i osigurate im potrebnu infrastrukturu, oni odvajaju otpad. Veći problem je u zgradama, jer kolektivna odgovornost često dovodi do skrivanja odgovornosti i prebacivanja krivnje na druge'', ističe Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla.

Zbrinjavanje otpada u Tuzli: Od sanitarne deponije do reciklaže

Otpad koji se prikupi u Tuzli zbrinjava se na gradskoj sanitarnoj deponiji Desetine, gdje prolazi proces sortiranja u reciklažnoj tvornici. Tome doprinose i sami građani, koji otpad razvrstavaju već u svojim domovima.

''Na području grada imamo oko 6.000 domaćinstava koja koriste po dvije kante te 60 tipskih objekata za veća gradska naselja. Taj sortirani otpad preuzimaju kupci, koji dalje rade na njegovoj preradi i stvaranju novih vrijednosti'', navodi Bećirović.

Ekološka svijest građana ključna za rješavanje problema otpada

Kako bi se smanjio broj ilegalnih deponija i osiguralo čišće okruženje, potrebno je kontinuirano podizati svijest građana o važnosti pravilnog odlaganja otpada.

Kante za selekciju otpada same po sebi neće riješiti problem ako građani ne steknu naviku pravilnog razvrstavanja i ne shvate važnost očuvanja okoliša. Otpad se ne smije bacati bilo gdje, već isključivo na za to predviđena mjesta. Samo kroz odgovorno ponašanje moguće je osigurati održivo i ekološki prihvatljivo rješenje za buduće generacije.