Svaki veći broj padalina u nekom dijelu Bosne i Hercegovine izazove poplave, često s velikim posljedicama po ljude i imovinu. Problemi se uglavnom javljaju na istim mjestima, a do naredne poplave uzrocima, odnosno preventivnom djelovanju, posvećuje se malo ili nimalo pažnje.
Idućih dana meteorolozi najavljuju nove velike količine padalina, a pitanje je jesmo li za njih spremni.
Početkom ove godine zabilježene su velike poplave duž toka rijeke Drine u mjestu Karakaj. Mještani su očajni jer im se godinama ponavlja isti scenarij. Pozivaju vlasti da riješe barem neke od problema.
"Imamo jedno 200 metara da se spoji odavde do karakajskog mosta, do rijeke Hoče da se spoji. Molimo predsjednika, molimo državu", kazao je početkom siječnja mještanin ovog naselja Milislav Popović.
Slađan Garić, također mještanin naselja Karakaj, tada je kazao kako je ovo njima četvrta poplava do sada.
"Evo, susjedima je ušlo u kuću. Nadamo se da neće biti veća katastrofa nego što jest", naveo je za BHRT Garić.
Ogromne probleme s plavljenjem Drine imaju i u Bijeljini te okolnim naseljima. Ekolozi upozoravaju na ljudski čimbenik.
"Ogromne količine šljunka koji je ilegalno izvađen na mjestima koja nisu za to predviđena. Mijenjaju se tokovi tih podzemnih voda, mijenjaju se tokovi tih nadzemnih drinskih otoka i to se mijenja svakodnevno", upozorila je predsjednica Udruženja "Eko put" Snežana Jagodić Vujić.
Ovo su samo neki od primjera posljedica odnosa prema prirodi i vlasti prema građanima. Profesor Nedim Suljić ističe da je svako područje Bosne i Hercegovine specifično za sebe, pa samim tim i uzroci poplava.
"Stvar je u tome što imamo jako zastarjele odvodne kanalizacijske sustave koji se godinama ne održavaju, pogotovo kada je riječ o oborinskoj kanalizaciji. Imamo jako loše spojeve, začepljene odvodne sustave, a povrh svega imamo i nelegalnu sječu šuma. I do nas samih, do građana Bosne i Hercegovine, da ne bacamo otpad na obale rijeka, da ne bacamo pogotovo kruti, čvrsti, veliki otpad, jer samim tim sprječavamo proticajnu moć, pogotovo kada naiđe poplavni val", naglasio je Suljić.
Kao ključni čimbenik u rješavanju svih navedenih uzroka poplava, profesor Suljić ističe neadekvatan odgovor vlasti i njihovu slabu koordinaciju na svim nivoima.
"Ono što je suština svega kod nas jeste da nema državnog ministarstva za vodoprivredu, nego je to svedeno na nivoe entiteta. Imamo u oba entiteta zakone o vodama koji su manje-više slični. Međutim, ni vodotoci ni poplave ne poznaju nikakve prirodne, niti administrativne granice između općina i entiteta, i tu je osnovni problem", naveo je Suljić.
Ako političari, ali i građani Bosne i Hercegovine, ne osvijeste vlastitu odgovornost, izvjesno je da će se scenariji iz prethodnih godina, kada su u pitanju poplave u BiH, ponavljati.
