Pomozite da se spasi Neretva!
''Pozivaju se svi građani i građanke BiH da se priključe inicijativi za spas Neretve i daju svoj doprinos u ovoj borbi'', navodi se u priopćenju građanskog odgovora za spas gornjeg toka Neretve: zaustavljanje izgradnje HE Ulog.
''U predstojećem periodu je najznačajnije okupiti što veći broj istinski zainteresiranih osoba koje su spremne svoje vrijeme i znanje uložiti u spas Neretve koja je više nego ikada ugrožena, i prijeti joj trajno uništavanje izgradnjom Hidroelektrane Ulog'', navode aktivisti dodajući da nas očekuje dugotrajna i iscrpljujuća borba, zbog čega želimo okupiti veliki broj ljudi, jer se to pokazalo kao jedini uspješan recept za zaštitu rijeka u BiH.
Ako volite Neretvu i smatrate da je moramo sačuvati, onda nemate izgovor da se priključite borbi!!? Možete doprinijeti online, ekspertizom, informacijama, prisustvom na sastancima, i svim drugim aktivnostima koje planiramo organizirati'', naveli su aktivisti.
Više o načinu sudjelovanja možete reći odgovarajući na pitanja iz upitnika - https://forms.office.com/r/4hiXFF3BCN
Više informacija možete potražiti na Facebook profilu.
Gornji tok Neretve je dug 84 km i predstavlja jedini dio toka Neretve koji je sačuvan od ljudske devastacije, sa svojim jedinstvenim prirodnim (hidrološkim, geomorfološkim, biološkim) vrijednostima.
Vlada RS-a je dana 20.11.2009. godine putem samoinicijativne ponude (bez tendera) dodijelila koncesiju za gradnju HE Ulog na Neretvi, firmi EFT-HE Ulog (firma 'kćerka' multinacionalne kompanije EFT-Group), na period od 30 godina po BOT sistemu (gradi, koristi, vrati). Krajem 2018. g. Vlada RS-a potpisuje aneks Ugovora o koncesiji za HE Ulog s investitorom (EFT-HE Ulog), pri čemu se rok koncesije produžava s 30 na 50 godina, a rok izgradnje na 9 godina, govore aktivisti o problemu.
Nažalost, obzirom da se ni Ministarstvo okoliša i turizma FBIH niti Međuentitetsko tijelo za okoliš BiH nisu uopće uključili u proceduru PUO niti prisustvovali javnoj raspravi, tako nisu ni zahtijevali od resornog ministarstva u Vladi RS-a da ispoštuje zakon i održi javnu raspravu u FBIH, odnosno u općini Konjic.
Negativne posljedice ovog projekta ogledaju se prvenstveno nizvodno, u općini Konjic i FBIH i mogu se podijeliti na ekološke, ekonomske i sigurnosne. Uslijed predviđenog promjenjivog (vršnog) režima rada elektrane predviđaju se ekstremno visoke oscilacije vodotoka nizvodno jer opseg planiranog protoka elektrane ima raspon od 0,52 m²/s (nerealni 'biološki minimum') do 35 m²/s (maksimalni protok). To bi imalo za posljedicu prekid ribljih migracijskih puteva čime se remeti njihova reprodukcija (mrijest) , i ugrozio opstanak ribe u Neretvi.
Ekonomski negativni utjecaji se odnose na turizam i rekreaciju nizvodno jer će se navedeni utjecaji odraziti upravo u periodu malih voda (ljeto) kada se uglavnom vrši rafting, a djelatnici već imaju probleme s malim vodostajem.
Ipak, sigurnosni rizik ovog projekta je najviše izražen među stanovništvom koje živi nizvodno. Razlog leži u činjenici da se projekt HE Ulog provodi na lokalitetu s izuzetno nestabilnom geologijom tla, a što je bio i osnovni razlog obustavljanja projekta 2013. g., nakon višestrukih urušavanja tla i pogibije dva radnika na gradilištu. Područje Uloga se na seizmičkoj karti nalazi u okviru izoseiste 8 stupnjeva MCS što ukazuje da je područje podložno razornim zemljotresima, pojašnjavaju aktivsiti o problemu.
