Pokrenuta inicijativa za spas Neretve

Centar za životnu sredinu je pokrenuo postupak za proglašenja dva zaštićena područja na rijeci Neretvi prema Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske s ciljem zaštite staništa i vrsta koje obitavaju na ovom visoko vrijednom prirodnom području.

Riječ je o dvije inicijative i to "Gornji tok Neretve općina Gacko" i "Prirodno plodište pastrmke Ulog, općina Kalinovik".

Pokretanje ovih inicijativa je jedan od koraka kojim se želi sačuvati rijeka Neretva na kojoj je planirano sedam malih hidroelektrana u dvije faze projekta Hidroenergetski sustav (HES) "Gornja Neretva".

"U budućem periodu, u suradnji sa stručnjacima, planiramo provesti terenska biološka istraživanja i pripremiti Studiju za proglašenje zaštite ovog područja. Riječ je o prirodnom staništu koje naseljava veliki broj rijetkih, endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Očekujemo da će ova inicijativa od strane Ministarstva biti prihvaćena i da će se prepoznati značaj za očuvanjem ovog vrijednog područja", istaknula je Jelena Ivanić potpredsjednica Centra za životnu sredinu.

Kako navodi, izgradnja ovog energetskog sustava bi u praksi značila kako će se sedam hidroelektrana u nizu nastavljati jedna na drugu na teritoriji od ukupno 30 kilometara gornjeg toka Neretve.

Pročitajte još

Mini hidroelektrane, maksi razaranje

Ako se ti planovi ostvare, gornja Neretva će se u potpunosti iz rijeke pretvoriti u niz akumulacija i cjevovoda, što će imati ogroman uticaj na bioraznolikost i nestat će mnoge rijetke, endemske i reliktne vrste.

Centar za životnu sredinu zajedno s kolegama iz Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine i međunarodnim organizacijma vodi borbu protiv ovih štetnih projekata i radi na očuvanju ovog dijela rijeke Neretve.

"Poznato je i da je za projekat HES 'Gornja Neretva' potrebna izgradnja dalekovoda dužine od oko 40 kilometara. Niti jedna studija utjecaja ne spominje bilo kakvu procjenu kumulativnog uticaja svih hidroelektrana na slivu gornje Neretve, kao ni ove infrastrukture, a dalekovod i priključak na mrežu uglavnom financira država. Nije jasno kakav bi utjecaj njegova izgradnja i krčenje šuma povezano s izgradnjom dalekovoda, imalo na životnu sredinu i vrste koje tu obitavaju”, naglasio je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu.

Ističe kako sama činjenica da u gornjem toku Neretve opstaje genetski jedinstvena vrsta endemske potočne pastrmke jadranskog haplotipa, kao i da njihova očuvana staništa ukazuju na potrebu zaštite.

Bjelić naglašava kako su ovi projekti zapravo jako loš izbor i ne postoji javni interes i opravdanost za daljnjim investiranjem u hidroenergetske projekte na ovom području.