Početak identifikacije nefunkcionalnih barijera u slivu Trebišnjice
Novom inicijativom, koju je pokrenulo Udruženje za zaštitu voda istočne Hercegovine "Vrelo", želi se udahnuti novi život rijeci Trebišnjici i njezinim pritokama kroz identificiranje nefunkcionalnih barijera i očuvanje populacija ugroženih vrsta riba – gatačke, popovske i trebinjske gaovice. Projekt financijski podržava fond European Open Rivers Programme zbog njegovog značaja za sliv Trebišnjice.
Godine rada hidroenergetskih objekata i sistema za navodnjavanje ostavila su svoj trag na osjetljivim riječnim ekosistemima istočne Hercegovine. Rijeka Trebišnjica nekad je bila puna života, danas se suočava s posljedicama koje na nju ostavljaju nefunkcionalne barijere, posebno kroz narušavanje staništa koja su ključna za preživljavanje danas ugroženih endemskih vrsta riba.
Cilj ovog projekta je da se, u njegovoj prvoj fazi, identificiraju i popišu sve nefunkcionalne barijere visine do dva metra na Trebišnjici i njezinim pritokama, čije bi uklanjanje imalo značajan utjecaj na poboljšanje biološke raznovrsnost ovog sliva, ali i sigurnost lokalnih zajednica.
"Drago nam je što je European Open Rivers Programme prepoznao naš projekt kao inicijativu od velikog značaja za oporavak biodiverziteta u cijelom slivu Trebišnjice. Uz njihovu podršku možemo učiniti značajan iskorak u revitalizaciji naše rijeke. Osim toga, ova suradnja otvara vrata za potencijalne nove suradnje koje će doprinositi daljnjem poboljšanju ekološkog statusa ovih rijeka, ali i okolnog područja", izjavio je Zdravko Mrkonja, predsjednik Udruženja Vrelo.
Osim poboljšanja ekološkog statusa rijeka, očekuje se da bi ovaj projekt mogao imati i pozitivan utjecaj na lokalne zajednice. Naime, revitalizacijom bi se poboljšao kvalitet vode, smanjio rizik od poplava, a imala bi utjecaj i na rekreaciju te atraktivnost samog područja za posjetioce. Konačno, uspjeh u očuvanju gatačke, popovske i trebinjske gaovice imao bi značajan doprinos očuvanju kompletnog ekosistem, što bi se odrazilo i na druge vidove života u slivu Trebišnjice.
Ovim projektom, Republika Srpska i Bosna i Hercegovina stavljene su na europsku mapu projekata revitalizacije rijeka koji su u novom Zakonu o revitalizaciji prirode Europske Unije prepoznate kao važna strateška odrednica, te se do 2030. godine očekuje revitalizacija 25.000 km rijeka.
