Plastične vrećice i čaše, slamke, štapići za uši...bit će zabranjeni u BiH?!

Europska unija korak po korak uvodi zabrane svih sredstava koje smatraju opasnima, a tako se i susjedna Hrvatska sve češće nalazi u problemima.

Još prije mjesec dana zabranjena su sredstva protiv klijavosti krumpira tijekom skladištenja, što je stvorilo nove probleme tamošnjim proizvođačima jer im je nametnuta obveza izgradnje novih skladišta za krumpir.

Na to se poželio jedan proizvođač iz Dalmatinske zagore koji je proteklih tjedana prešao granicu i došao u Hercegovinu te pronašao Tuberite, zabranjeno sredstvo koje sprječava klijanje konzumnoga krumpira tijekom skladištenja.

''Novca za skladište nemam, a sredstvo protiv klijavosti koristim otkad znam za sebe i jedem taj krumpir. Proizvođačima ništa konkretno nije došlo što je loše s ovim proizvodom i koje su posljedice, samo je donesena odluka na razini EU-a da je krajnji rok potpune zabrane 8. listopada. Smatram da se to napravilo samo da se proizvođačima stvore dodatni troškovi'', priča za Večernji list kupac koji se, kako kaže, opskrbio za dulje razdoblje.

A pesticidi nisu jedini “problem” u Hrvatskoj. Od 1. srpnja iduće godine zabranjuju se gotovo svi jednokratni plastični proizvodi, plastične vrećice, štapići za uši, pribor za jelo, slamke, čaše od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce...

Tamošnji žitelji već sada najavljuju pomamu na BiH jer, jedna gospođa je komentirala, kako živjeti bez plastičnih vrećica.

''Gotovo sve važno čuvam u njima, raznorazne trave koje naberem tijekom godine, zatim, kada krenem u goste, naravno da ću nešto ponijeti i staviti u plastičnu vrećicu'', komentirala je.

No, treba znati da lako ta pravila mogu zaživjeti i u BiH jer su svojedobno iz Ureda ombudsmana za zaštitu potrošača BiH potvrdili da ova zemlja ima obvezu usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom zemalja EU-a.

Biljana Borzan, hrvatska eurozastupnica koja se snažno zalaže za ispravljanje nejednakosti na tržištu EU-a, jednom prilikom rekla je da će ispravljanje nejednakosti, među kojima je izbacivanje opasnih proizvoda na razini Unije, imati pozitivan utjecaj i na zemlje u neposrednom susjedstvu. 

Analitičar s kojim su novinari Večernjeg lista razgovarali kaže da se dugo vremena u BiH neće ništa promijeniti.

''Da cijeli svijet zabrani neki proizvod, mi bismo našli način da ga imamo na svom tržištu i ne treba sada izmišljati toplu vodu i nadati se da će se kod nas preko noći promijeniti svijest i da shvatimo da se ne bez razloga cidokor zabranjuje u cijelom svijetu, a mi ovdje svako malo vidimo nekoga da ubija korov upravo tim otrovom. Isti je slučaj i s tom plastikom koju dogodine Hrvatska zabranjuje. Sve to kupci će naći u BiH. Zagađenja su ogromna i BiH to mora uvidjeti. Tek kada postanemo svjesni da korištenjem alternativnih proizvoda poput onih od papira ili stakla štitimo i svoje zdravlje, stvari će se pomaknuti s mrtve točke'', kazao je.