Planine pune priča – Što nam ima reći 12 planina u BiH

Ilustratorica Vanja Lazić i autorica priča Jasmina Čaušević kreirale su bogato ilustriranu knjigu 'Planine pune priča', u kojoj pričaju priče o dvanaest planina u Bosni i Hercegovini ističući njihovu ljepotu ali i ekološke pritiske s kojima se suočavaju.

Uklapanje crteža i teksta

Knjiga je prvenstveno namijenjena djeci, ali ne i isključivo jer ima više razina čitanja i razumijevanja. Autorice su u toj knjizi obuhvatile planine iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine, različite po geološkom porijeklu i prikazane u sva četiri godišnja doba, a tekst je napisan u prvom licu.

''Osim tog namaštanog glasa, kojeg smo dali svakoj od planina, bili su nam bitne i geografske pozicije, kao i neki od simbola koji se vežu za određenu planinu, kao i biljni i životinjski svijet. Sve te priče upakirane su na način da to djeci bude i zanimljivo'', kazala je Vanja Lazić.

Odabir planina, zastupljenih u toj knjizi, vršile su na više načina. Prvenstveno su to bila planine koje one vole, činile su to kroz čitanje zapisa (znanstveni, praktični i planinarski), a nadahnulo ih je i to kako ljudi oko njih doživljavaju planine i što im planine znače.

Na tekstu i ilustracijama za tu knjigu radilo se paralelno. Uklapanje crteža i teksta uzajamno se nadopunjavalo. Na tekst Jasmine Čaušević, Vanja Lazić radila je nekoliko skica.

Molba

Osim crteža i priča o planinama, iz kojih čitatelji mogu naučiti mnogo toga, knjiga sadrži i 'Molbu' u kojoj planine progovaraju ljudima o tome što ih sve ugrožava i što ne bi trebalo da im čine. Tekst te molbe je napisao izviđač, planinar i ekološki aktivista Medin Aljukić, po struci magistar šumarstva.

Svojevrsna je to edukacija o tome kako se ponašati u planinama, a Pravilnik o ponašanju u prirodi i na planinama sastavni je dio 'Molbe'. Jedan od najznačajnjih segmenata, kojim se ukazuje na odgovornost što je ljudi treba da imaju prema prirodi, svakako jeste 'Planine su ovdje bile prije nas, trebaju ostati i nakon nas. Mi ih samo posuđujemo na jedan period tokom našeg života. Moramo ostaviti prirodu onakvom kakvom smo je zatekli za naredne generacije'.

'Molba' je sastavni dio i knjige 'Rijeke pune priča', koju su iste autorice napisale prije dvije godine. U toj 'Molbi', koju je sročila Sandra Josović iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke, rijeke zajedničkim glasom progovaraju o problemima koje im ljudi stvaraju a ljude mole da ih čuvaju. A zahvaljujući podršci čitatelja knjige 'Rijeke pune priča', autorice su se upustile u stvaranje i druge knjige objavljene pod nazivom 'Planine pune priča'.

Kako voljeti prirodu

Vanja Lazić bavi se ilustracijama i dizajnom, a surađivala je sa brojnim nevladinim organizacijama koje su se u našoj zemlji zalagale za zaštitu rijeka ugroženih uslijed djelovanja ljudi.

''Kroz sav taj rad shvatila sam da stanovništvo, prvenstveno djecu, ne učimo kako voljeti prirodu. Misli se da se to podrazumijeva, ali realnost nam pokazuje da to baš i nije tako. Zato sam razmišljala kako da pričamo o našim rijekama i planinama, bez nužnosti u momentu kad im je potrebna zaštita'', kaže Lazić.

Prisjeća se da su tako, Jasmina Čaušević i ona, počele s pričom o rijekama i na početku uočile da zapravo većina bh. rijeka ima ženska imena. Razmišljale su kako djeci prezentirati rijeke, na njima zanimljiv način.

''Rijeke su dobile lik i glas, da pričaju o sebi i o tome zašto su važne. Dale smo im karaktere'', naglasila je. Dvanaest rijeka Bosne i Hercegovine predstavljeno je u toj knjizi.

Važna godišnja doba

Iako imaju istu formu, 'Rijeke pune priča' i 'Planine pune priča' u procesu stvaranje bile su, po riječima Lazić, različite s više aspekata. Već na početku rada autorice su shvatile da će rad na knjizi o planinama u nekim segmetima ipak biti dosta kompleksniji, da se ljudi za planine vežu drugačije nego li za rijeke.

''Kad smo radile priču o rijekama shvatile smo da su ljudi uglavnom vezani za rijeku pored koje su odrasli. Planine pak upoznaju na različite načine, otkrivaju ih u različitom životnom dobu, a planine i geografski zauzimaju mnogo veći prostor nego rijeke. Za priču o planinama važna su i godišnja doba. Zato je knjiga 'Planine pune priča', po ilustracijama, podijeljena po godišnjim dobima jer smo shvatili da nijedna od planine nije ista u svakom od godišnjih doba'', objašnjava Lazić.

Prijevod na engleski

Tako su Prenj, Bjelašnica i Vlašić prikazani u zimskom periodu, Treskavica, Maglić i Vran u proljeće, Čvrsnica, Zelengora, Konjuh u ljeto, a Visočica, Kozara, Velež u jesen.

Lazić dodaje da su, za oko mjesec dana od promocije knjige 'Planine pune priča', dobili brojne crteže djece koja su ponukana tom knjigom crtala "svoje" planine.

Pored svake od ilustracija, u obje knjige, navedeni su i citati iz drugih književnih dijela ali i narodnih pjesama posvećenih planinama ili rijekama. Knjiga 'Rijeke pune priča' dostupna je i na engleskom jeziku, a u tijeku je prijevod i knjige 'Planine pune priča' na engleski jezik. Izdavač obje knjige je Udruženje "Centar Bolkay" iz Olova, koje je u svom radu prvenstveno fokusirano na biološka istraživanja i edukaciju o bioraznolikosti Bosne i Hercegovine.

'Planine pune priča' su promovirane u studenom u Sarajevu, a knjiga je ranije ovog mjeseca prezentirana i u prostorijama Planinarskog društva "Željezničar" u Sarajevu.