Pitka voda i čist zrak: Što vlasti rade po tom pitanju?

"Imam pravo na pitku vodu i čist zrak", bila je tema današnjeg okruglog stola u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (PSBiH) na kome je istaknuto da vlast treba ozbiljnije da se bavi pitanjima zagađenja gradova i ukazano na potrebu za donošenjem odgovarajuće legislative.

Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Šemsudin Mehmedović je rekao da je skup organiziran s obzirom na to da su završeni lokalni izbori i da je ključna nadležnost, prije svega, lokalnih izabranih zvaničnika da osiguraju ljudima slobodan pristup pitkoj vodi, da imaju čist zrak i da žive u ekološki prihvatljivoj sredini.

"Pozvali smo nekolicinu novoizabranih vijećnika i načelnika da struka kaže što bi oni trebali i kako bi se trebali postaviti odgovorno prije svega prema građanima BiH, a naravno da budu odgovorni i prema okolini. Doveli smo respektabilne sugovornike i očekujemo da će okrugli sto imati dobre zaključke koji bi bili usmjerenje za budući rad novoizabranih zvaničnika" izjavio je Mehmedović.

Zaštita osnovnih životnih resursa je globalni izazov

Poslanik u Predstavničkom domu PSBiH Jasmin Emrić je izjavio da je zaštita osnovnih životnih resursa globalni izazov, ali da ono što parlamentarci na državnom nivou mogu, jeste da u kontinuitetu vraćaju fokus na potrebu zaštite, unapređenja i upravljanja osnovnim životnim resursima, a to su prije svega voda i zrak.

"U institucionalnom smislu mi kao parlamentarci nismo zadovoljni radom, uključenošću i dosadašnjim postupanjima nadležnih institucija, prije svega Odjela za vodne resurse Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, jer je njihov rad nedovoljno vidljiv, odnosno na državnom nivou nema strateških dokumenata kojima bi se na kvalitetan način jedinstveno upravljalo ovim osnovnim životnim resursima" izjavio je Emrić.

Govoreći o zagađenju zraka, posebno u Sarajevu u ovom periodu, profesor geografije Vedran Zubić je za Fenu rekao da treba razlikovati prirodnu pojavu magle od onoga za što smo mi krivi antropogeno, a to je smog.

"Aerozagađenje je među ostalim posljedica toplana, zagrijavanja zraka, viška automobila i mislim da je u Kantonu već gotovo 200 tisuća automobila, zatim novogradnje koja evidentno osim što zahtjeva novu energetsku stabilnost, s druge strane smeta takozvanim vjetrovnim koridorima" naveo je Zubić.

Koje korake treba poduzeti?

Kada je riječ o koracima koje treba najprije poduzeti, Zubić je rekao da on kao profesor polazi od razvoja svijesti i nauke, te da zakonodavne vlasti trebaju utvrditi odgovarajuću legislativu.

"Je li to toplovod iz Kaknja, geotermalna energija ili neki novi sporazum sa zemljama na istoku od kojih uvozimo gas, hoćemo li tako rješavati probleme, ja to ne znam. Zaboravljamo da čist zrak ili voda nisu vječni. Moramo naučiti da eksploatacija resursa nije vječna, kao i da valoriziramo resurse" istakao je Zubić.

Pročitajte još

Klimatske promjene imaju veliki utjecaj na šumske požare i zagađenje zraka

Prema riječima predsjednika Udruženja "Eko akcija" Anesa Podića, u BiH više od dvije trećine domaćinstava loži čvrsta goriva, pretežno je u pitanju drvo, ali postoji i 200.000 domaćinstava koje lože ugalj. To se sagorijeva u jako lošim pećima i posljedica je da dio emisija se vraća u prostorije porodica koje koriste čvrsta goriva.

"Čvrsta goriva su prijetnja najprije samim porodicama koji ih koriste, njihovom komšiluku, ulicama, naseljima, čitanim gradovima. Jedna loša peć ima emisiju kao četiri stara kamiona na dizel. Procjene su da u Kantonu Sarajevo ima 30.000 do 40.000 domaćinstava koja lože čvrsta goriva, kao i da se njihova ložišta mogu zamijeniti u nekom rasponu cijena od 1.000 do 2.000 KM po domaćinstvu" naveo je Podić.