Tko (ne)mjeri – Dva su razloga zašto je zrak u Mostaru nezdrav
Indeks kvalitete zraka, izmjeren u srijedu 7. veljače u 8 sati, iznosio je 176, što spada u kategoriju nezdravog zraka, te se savjetuje osjetljivim skupinama građana da izbjegavaju duže ili naporne aktivnosti na otvorenom, dok bi svi ostali trebali smanjiti aktivnosti vani.
Posljednjih dana, prema aplikacijama za očitanje kvalitete zraka koje podatke dobivaju s mjernih postaja, vrijednosti zagađenja zraka su izuzetno visoke. I dok jedni tvrde kako u Mostaru 'nikada nije bilo ovako', drugi da je 'prije bilo i većih zagađenja, no nije bilo medija koji bi brujali o njima', provjerili smo koji su stvarni razlozi ovim brojkama.
Dva su faktora
''Iako Mostar nije u kategoriji sa Sarajevom, Zenicom i primjerice Tuzlom, sama činjenica da je ovo urbana sredina, u kojoj živi velik broj ljudi, te cirkulira mnogo vozila, u zimskom razdoblju kada su stabilni vremenski uvjeti, dovodi do ovakvih zagađenja'', rekao je za Bljesak.info Enis Krečinić, stručni suradnik sektora Životne sredine koji djeluje pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu.
Kako objašnjava Krečinić, izvor zagađenja u Mostaru se može svesti na dva faktora: kućna ložišta i promet.
''Ne mogu reći da je to normalno, ali za naše podneblje, uvjete, mentalitet i našu socijalnu kartu je to nešto što se očekuje u zimskom razdoblju. Obzirom da je mjerna stanica smještena na Bijelom brijegu, naselju koje je sačinjeno od velikog broja kuća, gdje se stanovnici većinom griju na drva, ovi podaci nas ne iznenađuju. U Mostaru se, obzirom da ne postoji grijanje na plin, ljudi pretežno u zimskom razdoblju griju na struju ili na drva. Tamo gdje se loži, naravno uvijek postoji i mogućnost zagađenja. Tako da Mostar u ovom razdoblju koliko mi mjerimo, a ne mjerimo mnogo, to je nekih godinu i pol dana, ima prekoračenja što je i očekivano'', navodi Krečinić.
S druge strane, u ljetnom razdoblju, kako navodi, Mostar ima povišene koncentracije ozona, što je sasvim normalno, odnosno prirodan faktor, jako sunce i visoke temperature.
''Mostar nema nekih svojih drugih izvora zagađenja. Nedavno je bila situacija s deponijom guma, no naša stanica je dosta udaljena od te lokacije pa nismo registrirali nikakva prekoračenja koja bi mogla upućivati da je to došlo s deponije'', dodao je.
Ističe kako ovakve brojke za naše podneblje nisu alarmantne, budući da se u zimskom razdoblju po pravilu jave ta prekoračenja te navodi kako su u godinama iza nas, kada je Mostar imao industriju, sigurno zagađenja bila i veća.
Da je Mostar u Švedskoj...
''Da se Mostar kojim čudom nalazi u Švedskoj, ovo bi bili alarmantni podaci, ali obzirom da se nalazi u Bosni i Hercegovini, to je za nas manje više normalno. Mi smo na to zagađenje navikli, uvijek ga je bilo, bit će ga u budućnosti, nećemo mi riješiti taj problem tako lako. Ponavljam, u Mostaru nije alarmantno kao u drugim gradovima BiH, ali se u zimskom razdoblju jave ta prekoračenja. Ne traju dugo, zbog same situacije da je Mostar grad koji je na otvorenom, prozračan, postoji stalno strujanje vjetra, tako da Mostar, iako zabilježi ta zagađenja, to traje dan, dva tri i nakon toga nema tih promjena'', ističe stručni suradnik sektora Životne sredine.
Tvrdi kako su ova zagađenja zasigurno nešto za što se i mogu ''uhvatiti'' liječnici, no da se o tome mnogo i ne govori.
''Samo zagađenje utječe na zdravlje građana. Isto kao i zagađena voda, zrak je nešto bez čega ljudi ne mogu. Ne utječe u datom trenutku, da ćete se vi odmah zbog povišene prašine otrovati, nećete moći disati, ali u nekoj budućnosti, kao što vidimo tu situaciju, nemamo točan broj statistika. No, činjenica je da je velik broj karcinoma pluća kod nas, i svega ostalog. Sve se to nekako veže na loše zdravstvo, na hranu, na ono što konzumiramo. No nitko ne spominje zrak, a i on je jedan od tih faktora, tako da dugotrajno izlaganje nečemu, poput pušenja cigareta, sigurno će nakon određenog vremena utjecati na zdravlje ljudi, na pojavu nečega, ne kod sviju ali sigurno kod nekih rizičnih skupina'' naveo je Krečinić.
Dodaje kako Mostar ima jedan problem koji je specifičan, a to je činjenica da trenutno postoji samo jedna stanica za monitoring kvalitete zraka koja je funkcionalna, dok ona druga, iz zasada nepoznatih razloga, nikada nije profunkcionirala.
Naime, Federalno ministarstvo okoliša u turizma je prije nekih desetak godina, kako govori Krečinić, po cijeni od oko 350 tisuća KM, nabavilo još jednu stanicu, koja je prepuštena Gradu Mostaru, koji ju je zatim ustupio mostarskom Sveučilištu, nakon čega joj se gubi svaki trag.
'Izgubljena' mjerna stanica na Sveučilištu
''U Mostaru službeno postoje dvije stanice za mjerenje, onu kojom upravlja Federalni hidrometeorološki zavod, koja je smještena na Bijelom brijegu. Druga stanica se nalazi na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti u Mostaru, u sklopu kampusa. To je isto jedna od stanica federalne mreže koju je nabavilo Federalno ministarstvo ali ta stanica nikad nije proradila, niti je ikad jedan podatak s te stanice bio dostupan javnosti'', govori Krečinić i dodaje kako je razlog tomu očigledno, kao i svemu kod nas, određena politička pozadina.
''Ta stanica je bila jedna od najskupljih ikad nabavljenih, po cijeni od oko 350 tisuća KM, prije deset godina. Nabavilo ju je Federalno ministarstvo okoliša i turizma, tada dodijelilo Gradu, Grad proslijedio Sveučilištu, nakon čega je se gubi trag toj stanici i tim podacima zbog i neodržavanja i neadekvatnog rukovanja tom opremom i slično. Podatak je plaćen iz proračuna Federacije ali nikad nije objavljen i nitko nije imao koristi od njega. Mi smo i pisali, vršili urgencije, ali nikad ništa'', navodi.
Ističe kako, u skladu sa zakonom, svi koji mjere u FBiH su dužni podatke dostavljati Federalnom hidrometeorološkom zavodu, kao Federalnom referentnom centru za zrak, no da Sveučilište to nikad nije uradilo.
''Uvijek su bili neki izgovori, je li neispravna stanica, pa nema tko i slično tomu. Uglavnom podatke s te stanice mi nikada nismo dobili'', zaključuje naš sugovornik.
I novinari portala Bljesak.info ranijih godina su pokušali stupiti u kontakt s nadležnima u Mjernoj stanica za kvalitetu zraka u Mostaru, koja djeluje pri Sveučilištu, no nikada nismo dobili informaciju zašto ova stanica nije u funkciji.
Indeks kvaliteta zraka je alat koji obično koriste državne institucije za priopćavanje informacija o kvaliteti zraka široj javnosti. Obično se temelji na podacima u stvarnom vremenu i ažurira se u redovnim intervalima.
Indeks je po svojoj prirodi jednostavno pokazatelj. Vrijednosti predstavljene indeksom ne predstavljaju stvarna mjerenja bilo koje zagađujuće materije, već odražavaju rezultat matematičke jednadžbe na kojoj se indeks temelji. Indeks kvaliteta zraka u Bosni i Hercegovini izradio je Federalni hidrometeorološki zavod, uz konsultacije sa Hidrometeorološkim zavodom Republike Srpske, a podržao UNEP. Kreiran je po uzoru na indeks kvaliteta zraka Agencije za zaštitu okoliša SAD (US EPA Air Quality Index), ali uz određene manje izmjene. Zasnovan je na službenim podacima u stvarnom vremenu, a uključuje PM2,5, PM10, CO, O3, SO2 i NO2.
Razmišljajte o indeksu kvaliteta zraka kao o mjerilu koje kreće od 0 do 500. Što je veća vrijednost indeksa kvaliteta zraka, to je veći nivo zagađenosti zraka i veća je zabrinutost za zdravlje. Na primjer, vrijednost indeksa kvaliteta zraka od 50 predstavlja dobar kvalitet zraka sa malim ili nikakvim potencijalom da utiče na zdravlje, dok vrijednost indeksa kvaliteta zraka preko 300 predstavlja kvalitet zraka toliko opasan da svi mogu doživjeti ozbiljne posljedice. Vrijednosti indeksa kvaliteta zraka ispod 100 obično se smatraju zadovoljavajućim. Kad su vrijednosti indeksa kvaliteta zraka iznad 100, smatra se da je kvalitet zraka nezdrav - u početku za određene osjetljive skupine ljudi, a zatim za sve kako se vrijednosti indeksa kvalitete zraka povećavaju.
Svrha indeksa kvaliteta zraka je da vam pomogne da shvatite šta kvalitet lokalnog zraka znači za vaše zdravlje. Da bi ga bilo lakše razumjeti, indeks kvaliteta zraka podijeljen u šest kategorija:
Dobar 0 – 50
Kvaliteta zraka smatra se zadovoljavajućom, a zagađenje zraka predstavlja mali ili nikakav rizik.
Savjet: nema
Umjeren 51 – 100
Kvaliteta zraka je prihvatljiva. Ipak, postoji rizik za osobe koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Savjet: Veoma osjetljive osobe bi trebale smanjiti duže ili naporne aktivnosti na otvorenom.
Nezdrav za osjetljive grupe 101 – 150
Pripadnici osjetljivih grupa (oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca) mogu osjetiti negativan uticaj na zdravlje. Vjerojatno neće imati utjecaja na širu populaciju.
Savjet: Pripadnici osjetljivih grupa trebaju smanjiti duže ili naporne aktivnosti na otvorenom.
Nezdrav 151 – 200
Svatko može početi osjećati zdravstvene posljedice. Pripadnici osjetljivih grupa (oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca) mogu imati ozbiljnije zdravstvene posljedice.
Savjet: Pripadnici osjetljivih grupa trebaju izbjegavati duže ili naporne aktivnosti na otvorenom, a svi ostali trebaju smanjiti aktivnosti na otvorenom.
Vrlo nezdrav 201 – 300
Zdravstveno upozorenje o izvanrednim okolnostima. Veća je vjerojatnost da će cijela populacija biti pogođena.
Savjet: Pripadnici osjetljivih grupa (oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca) trebaju izbjegavati sve vanjske aktivnosti, a svi ostali bi trebali izbjegavati duže ili naporne aktivnosti na otvorenom.
Opasan 301 – 500
Upozorenje o zdravlju: Svatko može imati ozbiljnije zdravstvene posljedice.
Savjet: Svi bi trebali izbjegavati sve fizičke aktivnosti na otvorenom.
